Izvor:
20.11.2018 u 14:40
0

ETNO HRANA U EMISIJI „POSLE RUČKA“: Kada neko od svojih proizvoda napravi ozbiljan posao, od kog živi, nema razloga da ide iz svog mesta! Takvih primera mora da bude što više! (VIDEO)

U najgledanijoj popodnevnoj emisiji „Posle ručka“ na Happy televiziji voditelj Vanja Bulić razgovarao je sa gostima na temu ishrane.

Zanimljivo je to da li bi mogli, kada bi vas neko pitao šta ste danas jeli, da nabrojite šta ste jeli, šta je sve bilo na stolu I odakle ta hrana dolazi.

Šta Srbija nudi svetskoj trpezi?

Da li je kvalitetnija domaća ili hrana koju uvozimo?

Šta je genetski modifikovana hrana?

Gosti u današnjoj emisiji bili su: prof dr Milan Ševarlić, Borislav Matić, Mirjana Lukić savetnik generalnog direktora “Beogradskog sajma”, Milovan Bres proizvođač etno hrane i prof. dr.Cvijan Mekić.

Da li moramo da se udružujemo da bi opstali i koliko je hrana iz Srbije rasprostranjena u svetu?

Proekat „Sajam etno hrane i pića“ koji će biti od 21- 24. novembra na Beogradskom sajmu treba da pokaže svima kakve su vrednosti hrane iz Srbije i da tredicija postane deo naše svakodnevnice. Sajam počinje u sredu i traje do subote, dođite i ne morate da ponesete hleb da bi probali hranu, tamo ima svega – rekla je Mirjana Lukić i dodala da je bila jako srećna kada je na jednom letu u avionu dobila čokoladiranu šljivu i da je dostignuće je da je jedan avio prevoznik rešio da uzme tradciju i da je održi.

“Sajam etno hrane i pića” je regionalna smotra prehrambenih proizvoda namenjenih tržištu, pripremljenih po tradicionalnim receptima, na tradicionalnni način. Reč je nacionalnim specijalitetima, proizvodima karakterrističnim za uža geografska područja , najčešće ručne izrade I od organski gajenih sirovina.

Manifestavja afirmiše tradicionalne proizvode kao prvorazredne tržišne izvozne artikla, koji treba da postanu I nezaobilazni element turističkr ponude. Radi se o prouzvodima zaštičanim geografskim poreklom ili onima čija se zaštita preporučuje

Cilj je utemeljenje robne marke etno proizvoda, odnosno brendiranje tradicionalnih proizvoda.

Ko se bolje razume u hranu muškarci ili žene? Na televizijije je sve više gastronomskih emisija u kojima su kuvari muškarci i sve više hrane koja je sveža.

Bavljanje kulinarstvom je sada postalo malo pomodno. Ima dosta muškaraca u toj struci, ali kada je u pitanju kuvanje kod kuće tu su ipak žene i dalje više prisutne. Sajam posećuju svi, i muškarci i žene. Najveći deo proizvoda je od najkvalitetnijih proizvođača o i oni svoje proizvode kao takve nude tržištu. Neki od njih su mlekara „Granica“ i sirevi „Zapis Tare“ koji su napravili izvanredan uspeh na tržištu ne marketingov već kvalitetom, tako da pored ružnih stvari na tržištu postoje i jako dobri primeri – istakla je Mirjana Lukić i dodala da su u posetu „Sajmu etno hrane“ pozvani i mnogobrojnji vlasnici restorana koji imaju za cilj da u svojim restoranima služe domaću hranu kao i testenine koje su domaće proizvodnje ručno rađene.

Postoji toliko žena koje imaju živinu i brašno. Želimo da na kupujemo testeninu iz Italije, kada imamo predivne proizvođače koji mogu da naprave testeninu koja je mnogo bolja od bilo koje iz inostranstva – rekla je Mirjana Lukić i dodala da jedan član njene porodice živi u inostranstvu gde se gaji paprika šilja i pravi ajvar koji je napravljen od paprika čije je seme doneto iz Srbije i izjavila da nejveći deo dijaspore se ne odriče domaće hrane.

Koliko neškolovan čovek zna o hrani, kako se ona tretira do trenutka dolazka na trpezu.

Malo znaju, malo je emisija ovakvog tipa i malo su edukovani u tom segmentu. Usmerićemo ih na stvari kako da prepoznaju šta su zdrave stvari i zdrava hrana. Ekologija utiče dosta na organizam i na proizvode koje koristimo – rekao je prof. dr.Milan Ševarlić.

Često se čuje da samo oni koji imaju dosta novca mogu zdravo da se hrane. Da se kupuju proizvodi životinjskog porekla čija ishrana nije zastupljena na genetski modifikovanim biljkama. Kakav je kvalitet mesa u Srbiji.

Ne ne mislim da je tako, svi se možemo zdravo hraniti, samo traba da znamo šta ćemo da kupimo u prehrani. Domaće, neše meso je vrlo kvalitetno i mora da se zna na koji način se tovi domaća stoka. Ja se zalažem da treba da se promeni zakon u dužini skladištenja mesa. Kod nas je to period od godinu dana, dok je u Evropi do šest meseci. Kada njima istekne rok mesa, to meso uvoznici uvezu u zemlju po niskoj ceni. Tako svaki prerađivač ovde gubi po jednom biku ili po jenoj tovnoj svinji. Umesto da podignemo proizvodnju mi smanjujemo broj priplodnh grla i ako se nastavi taj trend biće destimulativno za našu državu – rekao je Cvijan Mekić i dodao da mora na proizvodu da piše odakle meso dolazi da bi se potrošač obavestio i samim tim je njegova odluka je da li želi da kupi to meso ili ne.

Imamo hranu za koju kažemo da je naša. Uz deklaracije koje moraju proizvodi da imaju pored njih mora da stoji sertifikat i geografsko poreklo.

Mi nemamo dovoljan broj sertifikovanih proizvoda koji imaju geografsko poreklo. Mali je broj brendova, ali svaki koji ima geografsko poreklo pojaviće se na „Sajmu eto hrane“ koji je 13 po redu na kojem će biti prisutno dosta proizvoda. Od mesa, preko meda, do sireva i ostalog. Kada bi pokušali da nabrajamo koliko proizvoda če biti prisutno, sigurno bi nešto i zaboravili – rekao je Cvijan Mekić.

Švajcarska je semlja koje ima svoje zakone koji se razlikuju od većine zemlaja. Jedan od njih je i između ostalog i način kako se životinje ubijaju. Milovan Bres proizvođač etno hrane, živi u Švajcarskoji i ove godine će na „Sajme etno hrane“ izložiti svoj novi proizvod.

U mojoj ulici su podeljena govora podučja. Sreću se Nemačka i Francuska. Tamo sam uspeo da se probije sa svojim slikama, jer sam imao privatnu galeriju. Obzirom da se sa Srbijom i Balkanom dešavalo to što jeste, mnogi nisu prihvatali to što se desilo, ali su prihvatili ono što dolazi iz Srbije. Švajcarci dosta hrane uvoze iz inostranstva. Ono čemu se oni oduševljavaju je kiseli kupus kao i ajvar. Dimljeni ajvar je nešto što sam uspeo da napravim, to je novi trend. Stavio sam ga u male teglica i sve će biti izloženo na „Sajmu etno hrane“ – rekao je Milovan Bres.

Postoje tekstovi koji govore kako se melje meso, da je ono smrznuto i buđavo. Kako takvo meso i ono kome je istekao rok od šest meseci u Evropi može da uđe kod nas u Srbiju. Zbog nekih vakcina koje su uvežene je stoka stradala.

Po njihovim propsima rok čuvanja mesa u hladnjači je šest meseci. Kod nas je do godinu dana. Mi moramo da radimo na tome da se promeni zakon. Vakcinama nije istakao rok i one su uvežene pre isteka roka, samo je to vreme bilo kratko – rekao je prof.dr. Milan Ševarlić.

Šta će na „Sajmu etno hrane“ moći da vide i da probaju?

Biće svačega. Sajam je mesto na kojem su proizvođači koji se brzo snalaze i koji svoje proizvode plasiraju na tržište i oni u kratkom roku zažive. Najvitalniji i najsposobniji nisu samo proizvođači mesa nego i proizvođači rakije, maline i ostalog, koji pokušavaju da se nađu na tržištu. Čak ima onih koji su se toliko razvili, da su sada svoja imanja ostavili i prepustili svojoj deci. Ima ljudi koji su se snašli, pronašli su formulu uspeha i imaju dobere rezultate. Ministarstvo nam pomaže i uspevamo da izlaganje proizvoda bude pristupačno. Bilo bi dobro da se pronađu kupci koji bi cele godne potraživali proizvode i izvoznici koji bi kupili proizvode, plasirali i prodali – rekla je Mirjana Lukić i dodala

Kada neko ima ozbiljan posao od kog živi nema razloga da ide iz svog mesta. Takvih primere bi voleli da imamo na svim mestima.

Najveći proizvođači imaju sertifikat geografskog područja. Kako se dobijaju ti papiri

Da bi neki proizvod dobio sertifikat geografskog područja mora da prođe proceduru. Jedan od parametara je vizuelni efekat, kako taj proizvod izgleda, kako je upakovan, kakav ima ukus i gledamo jako nivo segmenta zaštite proizvoda i kada se dobije sertifikat garantuje se kupcu da je taj proizvod proizveden na određenoj teritoriji i da ima kvalitete – rekao je Cvijan Mekić.

Izvor: Happytv.rs
Foto: Happytv.rs

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter