Izvor:
05.06.2019 u 08:08
0

ŽENE UVEK PITAJU „KAKO SI TAKO ZGODNA“: “ KAKO SAM GLADNA“ je odgovor koji nas ne ostavlja ravnodušnima!

Ako ste propustili vašu omiljenu emisiju "Posle ručka", spremili smo vam kratak pregled onoga o čemu smo danas pričali.

-Broj bolesti koje se povezuju sa nekvalitetnom ishranom raste iz dana u dan!

-Zbog čega u borbi za boljim fizičkim izgledom zanemarujemo sopstveno zdravlje? Kako naći pravu meru u ishrani?

Gosti koji su nam odgovarali na ovu temu su: Maša Vujanović, Prof.Momčilo Matić, Naida Gadžo , Olja Karleuša i Dr Predrag Nenadić.

– Razni su razlozi zbog čega nastaje gojaznost i zbog čega nastaju poremećaji u zdravlju. Prva greška je preskakanje doručka, pa se onda čeka kasni ručak pa se ode na večeru, a tu se prejedete. Nekad ljudi imaju preobimne obroke, gojaznost dolazi kada naše potrebe budu manje a mi unosimo veče kolicine hrane. Tu dolazi do taloženja masnih naslaga. Ja sam u svojoj knjizi pokušao da objasnim kako čovek treba da se izbori sa problemom gojaznosti i zašto da pristupi nekoj dijeti. Problem je održati zdravlje i tu kilažu jer može da dođe do jo-jo efekta. Nema čoveka koji je gojazan a da nije pokušao da skine kilažu. Snaga i volja je najbitnija stvar da bi čovek uneo ravnotežu u ishranu. To što ogranizam memoriše i zapamti on smatra da je to njena idealna težina, treba napor da se uloži da se izađe iz te zone komfora, na nižu kilažu, da ti organizam poveruje i da memorise novu težinu. Sve dok se to ne usaglasi, nema uspeha. Mala deca i tinejdžeri samo razmišljaju od danas do sutra. Sve je u rukama čoveka, mi možemo da sledimo neke primere, ali ne možemo da ih generalizujemo. Ja sam u svojoj knjizi opisao snagu volje, to je najbitnije. Još u začeću u 3 mesecu trudnoće se stvaraju navike u ishrani. Mi zanemarujemo činjenicu da trudnice, strogo moraju da vode računa o ishrani. Mi imamo gene za gojaznost, i genetski se to prenosi na bebu. Čovek bez sećera ne može da živi, bez proteina, masti, vitamina, enzima, vlakana, nije moguce opstati. Postoji 7 grupa namirnica koje moramo da unesemo na dnevnom nivou da bi nam organizam bio zdrav. Moramo žitarice da unesemo, tu ima šećera, ali ja govorim o prirodnim šećerima. Moramo meso i jaja da unesemo 10 posto, 15 posto mleka i mlečnih proizvoda, masti 15 posto, 12 posto povrća, samo 3 posto voća, i 10 posto koncentrata šećera. Koncentrati šećera su razni oblici šećera kroz slatkiše i čokoladu – objasnio nam je Dr Predrag Nenadić.

– Prva stvar je volja, ona je vrlo tanka karika. Ja nisam imala problem sa voljom, nego sa pogrešnim načinom mršavljenja. Onda sam padala u očajanje i namucila bih se da skinem kilažu i onda bi mi se to sa kamatom vraćalo. To bi onda ubijalo moj entuzijazam, ispada da ste vi lenji nesposobni. Probala sam tabetle, akupunkturu, sokiće- fitoterapija, flastere, ništa meni nije pomoglo. Nisam imala podršku a to je najbitnija stvar. Problem je što smo mi nemoćni da to smršamo. Česta je pojava da deca naslede neki oblik zavisnosti, alkoholozam, narkomanija, kocka. Mene su zvali raznoraznim imenima u srednjoj školi ali zbog visine. Jednom su mi na zidu napisali "guzata Maša". Ali sve se to preživi. Ja sam se bavila sa sobom. Ja sam bila srećna što je majka zgodna, svi su je hvalili. Otac mi je bio najzgodniji muškarac u Beogradu. Otac mi je bio zavisnik od heroina. Ja sam probala jednom marihuanu, i bilo mi je loše 4 sata. Najviše me je zabolelo to što neko koga volim najviše na svetu strada. Mi kad smo bili mladi trpali smo sve u sebe. Ja ne bih uspela da nisam izbacila brašno i veštačke zaslađivače. Fizički uzrok gojaznosti je to. Ja posle 30 godina probanja svega i svačega, mogu da kažem šta je meni pomoglo. Postoji jelovnik koji ispunjava dnevne potrebe za hranom. Ovo je trajni način ishrane, dijete nisu. Mi kada skinemo kilažu prelazimo na plan gde sam se ishrana povećava. Ja se osećam bezbedno u ovom programu. Mi ne znamo unapred kako će ogranizam da reaguje na ishranu, mi moramo da ga pratimo. Neko gubi brže neko sporije. Ovde nema iscrpljenosti, moguć je gubitak snage, ne preporučuje se sport. Ja sam jedva išla, bilo mi je teško, trebao mi je odmor. Brašno i šećer je jača droga od heroina, tako kažu u Americi. Danas sam imala za dorucak dva jaja, kikiriki puter i voće. Ručak, meso, povrće, sir i voće. Večeras meso, povrće i sir. Mi ne jedemo ništa minimum 12 sati, tad se podmlađuje organizam – pričala je o svom iskustvu Maša Vujanović.

– Kilaža smeta svima, estetska strana nama mnogo znači, ali na kraju se sve svede na zdravlje. Mi smo svi probali mnogo toga, ali slažem se i sa tim da sve ide iz glave. Stalno postoji neka borba. Moj muž kaže da sam ja vlasnik svog života i da moje zdravlje ne treba da trpi ništa. Majka mi je najgori kritičar, jako je stroga ali je u pravu. Deca u pubertetu se ništa ne pitaju, svi smo bili takvi. Ja potpuno razumem o čemu se priča. Moja majka je u trudnoći dobila šećer i smršala je. Svi ljudi koje ja poznajem, ako su im roditelji mršavi i oni su mršavi. Govorim kao laik, ono što sam ja videla. Moj sin je u početku jako puno jeo, a posle nekog vremena nije hteo uopste da jede. Meni je tad majka rekla da ja isto nisam jela kad sam bila mala. Kad sam krenula u školu, negde oko drugog razreda krenula sam da jedem. Tako isto i moj sin. Ja sam išla kod doktora svakih sedam dana da ga merim. Jurila sam ga sa kašikom. Ja sam letela i po parku i po ljuljaškama, on drži zalogaj u ustima po 10 minuta. Sa obzirom da mi živimo u eri kompijutera i društvenih mreža, tu 90 posto žena uređuju slike, a ljudi misle da one tako uživo izgledaju. Mi živimo u vremenu terora mladosti i lepote, nema slučajeva anoreksije, uglavnom su to zgodne zene, ili se bore sa malim viškom kilograma. Ja kad sam koleginici prišla i rekla – Jao bože kako si zgodna! – a ona mi kaze – A kako sam gladna? Ja sam vežbala stalno, šetnje obožavam, i sećam se kad sam trenirala treneri su mi uvek gorili da ne treb puls da mi bude velik, ne sme da postoji preopterećenje – rekla je pevačica Olja Karleuša.

– Porodica i najbliža okolina ne zna zašto mi imao problem. Mi stvaramo naviku od malih nogu koju ćemo hranu da uzimamo, tu se već stvara zavisnost. Zavisnost od određene vrste hrane stvara se u našem mozgu. Moramo da vodimo računa čime hranimo mozak. Stvaraju se navike koje nas uvode ili u loše ili u dobre. Kada razgovaram sa decom, oni jedu katastrofalnu hranu, mi uništavamo našu decu. Nije samo estetski problem, to utice na zdravlje. Odrasli trebaju da imaju tri obroka, doručak je najvažniji. Kod dece postoji razlika, prvo kod tinejdžera. Oni imaju olujni mozak, ne mogu da usklade svoje emocije sa svojim stanjem, željama, potrebama… Učiniće neku stvar bez razmišljanja kakve će to posledice imati. Deca su napadnuta sa agresivnim namirnicama. U mleku se ubacuje karagenan, on napada sluzokožu creva. On je izuzetno opasan. Aditivi mogu da izazovu alergije, gojaznost. Na svakom proizvodu piše šta ima u njemu, ali jako sitno. Veštački zaslađivači stvaraju zavisnost u mozgu. Geni koje smo nasledili, oni miriju, do nas je da li ćemo ih mi aktivirati. Mi decu navikavamo na određenu hranu. Majke do 6 meseci treba da doje svoju bebu. Majke prave grešku kad jure decu i teraju ih da jedu. Ako je dete veselo i raspoloženo onda je zdravo, i znači da mu treba hrana. Hranu treba dobro natopiti pljuvačkom, jer onda dolazi do razlaganja hranljivih sastojaka, hrana mora dobro da se sažvaće. Hrana mora dobro da se svari, gojaznost nastaje kad se hrana ne kombinuje dobro. Ako hrana ne može da ode ili ugljeni hidrat dalje od želuca, stvara se gorusica – izjavio je Prof.Momčilo Matić.

Happytv.rs
Foto: Arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter