Izvor:
24.06.2019 u 16:41
0

TURIZAM JE POSTAO OZBILJNA NAUKA U KOJOJ SE SRBIJA RELATIVNO DOBRO SNALAZI: Prošle godine je devizni odliv bio kao devizni priliv, ali ništa ne može preko noći, i bez ulaganja! (FOTO)

U današnjoj emisiji "Posle ručka" zajedno sa našim voditeljem Vanjom Bulićem razgovarali smo o temi koja mnoge zanima, jer je jedna od gorućih u ovom periodu: Kakva je turistička ponuda Srbije? Izmedju banjskog i seoskog turizma. Planine kao zamena za more. Manastiri kao turistički izazov.

Tema: Kakva je turistička ponuda Srbije? Izmedju banjskog i seoskog turizma. Planine kao zamena za more. Manastiri kao turistički izazov.

Gosti današnje emisije bili su: Dr Milisav Čutović – erkspert za baanjski turizam, Dr Snežana Štetić – medjunarodni konsultant u turizmu, Aleksandra Mikata – turistički novinar, Viktor Lazić – pustolov i pisac.

Zemlja bogata istorijom, prirodnim lepotama i fenomenima, zemlja koja je dom mnogim endemskim i autohtonim vrstama, zemlja duge tradicije i očuvanog folklora, zemlja planina i jezera, zemlja močvara i ravnice, zemlja kontrasta, gostoljubivosti i dobre hrane, sve ono što Srbija jeste, dovoljan je razlog za dalje razvijanje i unapređivanje njenog turizma.
Do sada uglavnom lepa samo za sebe, ova zemlja će, mnogi se nadaju, uskoro otkriti svoje lepote i ostatku sveta i pokazati mu u čemu je sve ona posebna i nenadmašiva. Do tada o njenim lepotama, neki će pisati, a neki čitati, sve dok i drugima ne postane jasno zašto je Srbiju lako zavoleti.

Šetate po planini i sunce vas lagano greje, ali vazduih je hladan. Udišete svežinu i neverovatno je zanimljiv spoj, jer vam sunce uopšte ne smeta, tako izgleda leti boravak na planini.

U ovom klasičnom današnjem obliku na more se nije išlo do drugog svetskog rata. Masovni morski turizam posle drugog svetskog rata. Banjski od ranije. 1921 banje moravske napravile su 20000 noćenja. Bezbednost je veoma bitna. Mislim da u tom smislu treba da radimo više kao država. U našoj zemlji nema terorizma. Kada govorimo o turzmu ovo je bezbedna zemlja. Beograd je bezbedan grad. U Parizu je panika, ovde toga nema. Da bi se mi bavili turizmom moramo izgraiditi turističku infrastrukturu, jer to nemamo. Svojevremeno sam i to pratio, znam dobro Engelzi su uvek isticali da jedna destinacija ako nema 250 00 reg kreveta u ponudi, Srbija još ubek nema tu ponudu, što nije baš sjajno. Mnogo toga fali, treba da se razvije jedan mentalitet. Srbija nema klasičnih spa banjskih centara. 100 miliona ljudi u evropi posećuju takve destinacije. Moramo da budemo realni. Mi nismo kroz vreme izgradili neophodnu ukupnu infrastrukturu, iakko smo stalno nešto uočavali nešto od čeka ova zemlja može da živi. Zadnjih goduina se nešto razdrmalo, raste broj turista. Da bismo doveli stranca u srbiju moramo napraviti proizvod koji bi on kupio. Tu smo mi i dalje tanki. Poneke ustanove se snalaze, to je posledica žilavosti menadžementi. Trajne resurse, ali na žalost nisu oni dovoljni, banje, planine. Prošle godine je odliv devizni bio kao devizni priliv . Ne može preko noći, i bez ulaganja. Banjsko klimatksi je najzastupljeniji tip, posebno one koje su afirmisane preko zdravlja, poput Vrnjačke Banje, ali tamo se svaki krevet prodaje kao banjski krevet – kazao je ekspert za baanjski turizam, dr Milisav Čutović .

Turizam je postao ozbiljna nauka. Srbija se jako dobro snalazi. Vraćamo se u stare tokove, i postajemo značajna turistička destinacija. Edukujem narod koji nije iz naše zemlje o našem geografskom položaju i objašnjavam im koliko je naša država bogata lepotama, i u prednosti smo što je naša zemlja puna potencijala, ali ih ne iskorišćavamo dovoljno. Drugi govore o milionima posetilaca nacionalnih parkova, a mi na desetine. Negativna konotacija kada je Srbija u pitanju prisustna je. Srbija je svoj procvat u turizmu imala krajem 80 ih godina dvadesetog veka. Sada imamo više nego što je nekada bilo. Domaćih turista je mnogo više nego inostranih, a nekada je bilo obrnuto. Ko dolazi u Srbiju? To je veoma važno. Malo je receptivnih agencija koji dovode turiste u našoj zemlji. Prema statistici najveći br inostranih gostiju su zemlje bivše Juge. Osim njih strani gosti su nam Kinezi zajedno sa Hong Kongom, oni su sada tržište broj jedan. Kina je zemlja koja ima najveći devizni odliv, nekada su to bile Francuska i Amerika, sada je Kina glavna. Tržište iz Izraela je imao veliki broj turista. Nije dobro za Srbiju, imamo 100.000 stranih turista, ali imaju manje od dva noćenja. Oko 180 000 noćenja, što je manje od dva. To je problem naše turističke privrede. Trbealo bi malo poraditi na tome da imamo veći broj receptivnih agencija koji će dovoditi turiste. Način života u Beogradu je mnogima interesantan. O seoskom turizmu se ne zna mnogo u inostranstvu. Opština Čačak ima neverovatne mogućnosti, ali fali ta infrastruktura. Klasični turizam se promenio, sad su specifični oblici turizma, 50 ak oblika barem moramo da razvijemo – rekla je međunarodni konsultant u turizmu dr Snežana Štetić.

– Crni turizam je nezvanični turizam, uglavnom ima, pa kazaću Hitler je taj turizam. Podzemni Beograd bi mogao da spadne na tako nešto. Postoje različiti turisti. Prema jednom istraživanju stranih turisti dali su ocene našoj zemlji, i to je ispalo ovako otprilike: Mladima se sve sviđa, bezbedno im je, ženama bilo kog uzrasta se sve dopada. Muškarcima plus 55 je sve smetalo. Ne zna čovek šta je tome razlik, navodili su da se ne osećaju bezbedno, buka im je, sve im je smetalo. Sa zapada su nezadovoljniji. Vrlo je važno da čovek zna gde putuje i zašto. Prema prošlogodišnjim istraživanjima turisti iz Srbije putuju: 700.000 NJIH ODE U Grčku, 200.000 u Crnu Goru, Turska 80.000, Egipat 30.000, Tunis, Bugarska statističke greške. Rastu preko okeanske destinacije. Turoperator iz Mongolije mi je rekla da joj se dopada adrenalninski turizam, kaže imate lelepo zelenilo, iz Indije se narodu najviše dopada noćni život, turistima iz Filipina se najviše dopadaju naši muzeji. U Mioniici je jedan čovek napravio muzej kamena, čaja, zajedno rade, on je inače stručnjak za slepe miševe, uz sve najmodernije uslove, dolaze mu čak doktoranti iz Nemačke, za mnoge stvari se ne zna – izjavila je turistička novinarka Aleksandra Mikata.

– Nisam prebrojao sve zemlje u kojim sam bio, mnogo ih je. Sto zemalja sveta. Ima kutka Srbija u kojim nisam bio. Srbija ne zaostaje za lepotama. U vrhu smo što se toga tiče. Srećan sam kad čujem da su mnogi čuli za Srbiju. Dešavalo mi se da ljudi i nisu čuli za našu državu, pa nisu hteli ad me puste. Ime Tito znači sve manje i manje. U Libanu gde su ljudi na Tita padali u nesvest, i dalje. U konzervativnijim muslimanskim zemljama nisam smeo da govorim odakle sam, jer im je to sinonim za Srebrenicu, itd. Jedan od problema je vizni režim naš prema drugim državama. Mnogima je Srbija atraktivna destinacija. Njima je Srbija egzotična, i destinacija koja nije previše daleko, imate malu državu ali izuzetno jak srednji sloj. Evropske zemlje im više nisu zanmljive, primera radi Libije. U muzej knjige i putovanja koji smo osnovali, bilo je petoro novinara iz Alžira, i Holanđani. Bili su oduševljeni našom zemljom, misleći da smo mi problematični region. Sa Alžircima je slična situacija bila. U ozbiljnijim zemljama je seoski turizam veoma zastupljen – smatra pustolov i pisac Viktor Lazić.

Happytv.rs
Foto: Arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter