Izvor:
16.05.2019 u 07:50
0

MISLITE NA SEBE: Zeleniš čuva zdravlje! (FOTO)

Održavanje poželjne telesne težine odgovarajućim načinom ishrane i fizičkom aktivnošću od presudne je važnosti za žene koje planiraju trudnoću ili su već trudne, ali ne samo za njih već i za sve druge koji žele da žive zdravo. Imajući na umu da je u osnovi zdrave ishrane pre svega povrće, ovo doba godine je pravi blagoslov, jer je raznobojni i dragoceni zeleniš dostupan svima.

Zašto je povrće toliko važno i šta u sebi sve sadrži, objašnjava jedan od autora "Vodiča za zdrave životne navike", profesor dr Sergej Ostojić iz Centra za zdravlje, vežbanje i sportske nauke, poznatijeg kao Stari DIF:

– Povrće je prava riznica brojnih hranljivih materija neophodnih za zdravlje, a najbolji efekat postiže ukoliko se unosi u svežem stanju sa minimalnim soljenjem, dodavanjem preliva za salate ili sosova. Različite vrste ne sadrže iste hranljive materije, zbog čega su podeljene u pet podgrupa. Shodno obrascu zdrave ishrane povrće treba da bude ravnomerno zastupljeno. U prvoj podgrupi se nalazi tamnozeleno povrće, najčešće spanać, brokoli, zelena salata, repa… Druga podgrupa obuhvata crveno i narandžasto, odnosno paradajz, šargarepu, crvenu papriku, bundevu… Iza toga su mahunarke bogate proteinima biljnog porekla, gvožđem, cinkom, kalcijumom i kalijumom, vitaminima B1 i B2… Skrobna grupa sa krompirom i kukuruzom je na četvrtom mestu, a na peto je svrstano ostalo povrće, kao što su crni i beli luk, krastavac, celer, zelena paprika, kupus, pečurke, karfiol, masline… A da bi se zadovoljile potrebe organizma, povrće treba svakodnevno unositi.

– Šta još podrazumeva zdrav način ishrane?

– Unos voća, a posebno celih plodova u svežem stanju, zbog dijetalnih vlakana, vitamina C i kalijuma. Poželjno je njegovo svakodnevno konzumiranje. Ukoliko vas mrzi da žvaćete možete da popijete čašu od 250 ml stoprocentnog voćnog soka. Ovako spremljen sok računa se kao jedna porcija. Međutim, treba biti oprezan, jer sok sadrži više slobodnih šećera pa može da doprinese povećanom kalorijskom unosu. Zato se preporučuje da samo polovina dnevnog unosa bude voćni sok, ali bez dodatih šećera.

– A ostale namirnice?

– Zbog sastojaka koje poseduju za zdravlje su posebno značajne žitarice celog zrna, odnosno integralne. Svaka od njih sadrži različit sastav korisnih hranljivih materija, za razliku od rafinisanih žitarica i žitnih proizvoda bogatih zasićenim mastima, dodatim šećerima i solju. Kada ovo kažem mislim na pekarske proizvode od belog brašna, keks, grickalice… Oni jesu zbog ukusa privlačniji, ali da bi se ispunili zahtevi zdrave ishrane, makar polovina dnevnog unosa treba da se bazira na proizvodima od integralnih žitarica.

– U kojoj meri su preporučljivi mleko i mlečni proizvodi?

– Ove namirnice nikako ne treba izbegavati jer su naročito bogate kalcijumom, fosforom, cinkom, kao i vitaminom A. Međutim, za zdrav način ishrane treba unositi obrano mleko ili mleko sa niskim sadržajem masti, odnosno jednim procentom. Isto se odnosi i na mlečne proizvode – jogurt i mladi sir. Niskomasni proizvodi iz ove grupe se preporučuju jer sadrže manje zasićenih masti i kalorija u odnosu na punomasno mleko ili običan sir.

* Na koje još namirnice treba obratiti pažnju?

– Na namirnice bogate proteinima životinjskog i biljnog porekla. Tu spadaju riba i plodovi mora, crveno i živinsko meso, jaja, orašasti plodovi, semenke i soja. Nikako ne treba zaboraviti na mahunarke, mleko i mlečne proizvode. Istovremeno, crvena i živinska mesa, kao i riba, predstavljaju odličan izvor gvožđa, esencijalnog minerala, posebno važnog za zdravlje dece i trudnica. Gvožđe se u ovim namirnicama nalazi u hemijski boljem obliku u odnosu na gvožđe iz biljnih namirnica. Osim toga, morska riba obiluje vitaminima D i B12, jaja vitaminom B4, a orašasti plodovi i semenke vitaminom E.

MASNE KISELINE

Kada se govori o zdravoj ishrani uvek se ističe važnost masnih kiselina. Za svaku ponaosob dr Ostojić kaže:

– Sa zasićenim masnim kiselinama ne treba preterivati, jer njihov prekomeran unos može da prouzrokuje nastanak kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti. Ove kiseline se nalaze u životinjskim masnoćama, puteru, palminom i kokosovom ulju. Za zadovoljavanje potreba u mononezasićenim masnim kiselinama treba koristiti maslinovo i šafranovo ulje, avokado, puter od kikirikija i orašaste plodove. Polinezasićene masne kiseline se nalaze prvenstveno u biljnim uljima, kao što su suncokretovo, kukuruzno, laneno, sojino, ali i u orašastim plodovima, semenkama bundeve, suncokreta i susama. Omega 3 masne kiseline su vrsta polinezasićenih masnih kiselina poreklom iz morske ribe, kao što su losos, haringa, tuna, skuša, ali i iz oraha i lanenog semena. Ove kiseline povoljno deluje na zdravlje i sprečavaju nastanak navedenih hroničnih bolesti. Transmasne kiseline su posebna vrsta nezasićenih masti koje po mogućstvu treba izbegavati. Njihov unos stvara povećan rizik za nastanak hroničnih bolesti, a nalaze se u delimično prerađenim biljnim uljima i gotovim proizvodima konditorske industrije. Namirnice bogate transmasnim kiselinama su peciva, pica i pekarski proizvodi od lisnatog testa, kao što su žu-žu pecivo, burek, pite. Ovim kiselinama je bogat i pomfrit, ali i krofne i čips. Tu su i polugotova i gotova jela iz konzerve, tvrdi margarini i jela sa njihovim dodatkom, ali i sladoledi, keks, kolači i drugi poslastičarski proizvodi.

Novosti
Foto:Depositphotos

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter