Izvor:
13.12.2018 u 11:36
0

BILJKE: Živa bića koja komuniciraju!

Komunikacija je deo života čoveka i cele prirode. Osim što je svojstvena čoveku i životinjama, neverbalna komunikacija postoji i u biljnom svetu. Premda biljke nemaju specifična čula poput čoveka ili životinje, njihov je život puno složeniji nego što se pretpostavlja. Delom skriven ispod površine zemlje, biljni svet takođe prima, prenosi i daje informacije. Povezan je i komunicira i sa životinjama i ljudima, kao i sa okolinom koja ga okružuje.

Komunikacija korenom

Jedan od zanimljivih primera komunikacije u biljnom svetu odvija se pod zemljom, pomoću korena. Korenje drveća poput smreke, hrasta, breze i jasike u simbiozi je sa korenjem šumskih gljiva koja se naziva mikoriza. Naime, tanke gljivične niti ili micelije nastanjuju korenje stabala, postajući tako njihov produžetak i omogućavajući im prodiranje do delova tla do kojih sami nikad ne bi mogli dopreti. Takva povezanost omogućava stablu veću količinu mineralnih soli i zalihe vode za doba sušnih razdoblja. Budući da nadzemni deo gljiva nema hlorofil koji omogućava proces fotosinteze ili stvaranja vlastite energije i hrane, simbioza sa korenom omogućava im dobijanje ugljenih hidrata. Tako nastaju prirodne zajednice sa zajedničkim i svrhovitim životom. Glavna žarišta podzemnih šumskih mreža mikoriza nastaju uz velika, stara stabla koja su gljivičnim nitima povezana sa drugim stablima u šumi. Ta stabla poznata su kao majke stabla, a njihova je uloga svojevrsna briga i pomoć mladarima. Procenjuje se da je tako povezano i do nekoliko stotina stabala u šumi.

Direktna i indirektna komunikacija među biljkama

Pojam alelopatija, kao direktni ili indirektni uticaj jedne biljke na drugu, počeo se upotrebljavati u XX. veku, premda je alelopatsko delovanje bilo poznato još u antici. Teofrast iz III. veka p.n.e. spominje da lelebije iscrpljuju tlo, za razliku od drugih mahunarki koje oživljuju tlo, dok je Plinije zabeležio da orah usporava ili zaustavlja rast biljaka posađenih u njegovoj blizini.

Osim što korenom primaju potrebne hranjive materije, biljke istovremeno izlučuju određena hemijska jedinjenja koja im pomažu da se zaštite od bakterija, plijesni i insekata. Proces izlučivanja hemijskih materija poput organskih kiselina, aminokiselina i šećera najčešće se negativno odražava na rast, razmnožavanje i razvoj susednih biljaka. Hemijske materije izlučuje koren, ispira ih kiša sa lišća ili se oslobađaju razgradnjom biljnih sastojaka. Jedan takav primer nalazimo na livadama gde krasuljak svojim izlučevinama ili mirisima tera iz svoje blizine drugo veće cveće da bi sebi omogućila nesmetan razvoj.

Tradicionalna sadnja takođe pokazuje da je čovek vrlo rano uočio određene odnose među biljkama pa je to iskustvo primenjivao prilikom sadnje. Tako se i danas pasulj, kukuruz i bundeva sade zajedno. Kukuruz služi kao potpora po kojoj se pasulj penje; pasulj obogaćuje tlo zbog sposobnosti vezanja kiseonika korenom, dok bundeva svojim širokim listovima stvara hlad i time sprečava isušivanje zemlje. Sve tri biljke na kraju svog prirodnog ciklusa služe kao organski materijal za obogaćivanje tla za sledeću godinu.

Osim za održavanje plodnosti tla, međusobni alelopatski uticaji koriste se i za pronalaženje novih prirodnih rešenja za suzbijanje korova. Zbog toga se sve više pažnje posvećuje istraživanju odnosa među biljkama u cilju pronalaska novih rešenja koja bi zamenila štetne herbicide.

Komunikacija između biljaka i životinja

Istraživanja pokazuju da biljke koje su izložene biljnim vašima, zahvaljujući mikorizi mogu poslati signale drugim biljkama da su napadnute. To upozorenje daje drugim biljkama priliku da proizvedu vlastitu hemijsku materiju za zaštitu koja odbija biljne vaši, a privlačna je osama koje su prirodni neprijatelj biljnih vaši. Zahvaljujući toj vrsti komunikacije, biljke uspevaju zaštititi svoj rast i razvoj. Poznat je i primer saradnje između određenih biljaka i mrava: neke biljne vrste u tropskim područjima na svojim stabljikama imaju komorice u kojima se nastanjuju mravi. Mravi pomažu biljkama u zaštiti od nametnika koji bi ih inače pojeli. Neke pak, poput onih iz roda mimoza, imaju komorice za mrave i trnove, čime se nastoje zaštititi od biljojeda; počne li biljojed brstiti listove, mravi se upute na mesto napada i oteraju uljeza ubodima.

Iako se doživljava statičnim i nepokretnim, istraživanja otkrivaju da je biljni svet puno dinamičniji i življi i čuva svoj opstanak.

U tom prirodnom lancu svaka je karika podjednako važna i ima svoju tačno određenu ulogu.

Izvor: opušteno.rs
Foto: Twitter/ZnamoBaPortal
Foto: Wikimedia

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter