Izvor: Happy BSC
27.08.2021 u 16:31
0

U EMISIJI „POSLE RUČKA“: Zanemarujemo bogatstvo prirode kojom smo okruženi, zdrava hrana je svuda oko nas

Kako da van hipermarketa da dođemo do namirnica koje su ukusne i zdrave, pitanje je na koje će gosti emisije Posle ručka odgovarati.  Danas će gosti razgovarati o boji mesa, o kvalitetu mesa, voća i povrća, koja je razlika između uvoznog, i onog kod nas. U Posle ručka čućete savete od profesora Momčila Matića – nutricioniste, Danijela Đefrija – mesara, Saše Ilić – proizvođača lešnika i Sandre Šćekić – proizvođača dinja.

VAŽNO: 

Siniša Mali: POVEĆAVA SE NEOPOREZIVI DEO ZARADE!

KORONA PRESEK: Ovo su najnoviji podaci o epidemiološkoj situaciji u Srbiji

UŽAS NA ČUKARICI: Muškarac POGINUO u teškoj saobraćajnoj nesreći!

-Uglavnom svi teže ka tome da meso bude nemasno, i onda kupuju meso od buta. To je pogrešno, jer supa onda bude neukusna. Uvek se u supu ranije ubacivala kost, juneći ribić, prednji deo. Zadnji deo je bez masnoće, kupujte prednji deo koji daju ukus supi. U mesari je kilogram kostiju 90 dinara, šuplje kosti. Čak i uz rozbratnu damo kost, da da ukus supi, rekao je mesar Danijel Đefri. 

-Kada se paprika obradi, onda se smanjuje koncentracija vitamina i vlakana, zato je najbolje jesti svežu papriku. Neke namirnice ne možemo da ne obrađujemo, ali su npr. ajvari dobri za one koji imaju problem sa varenjem, nema puno vlakana, kuvanjem se takođe skinu i pektini, koji se nalaze u omotu paprika i paradajza – mogu da podignu nivo alergija. Ajvar jeste dobar, ali ima malo niže nutritivne vrednosti, rekao je profesor Matić.

-Na primer nisam ja pristalica teletine. Tele je sisar, koje nije ni prešlo na hranu. Ja preferiram junetinu, zrelije je meso, i ukusnije, ali ukusi su različiti. Teletina se razlikuje po boji. Postoji crveno i belo teleće meso. 

– Ako pogledamo mlada mesa uviđamo da se lako vare i brzo se pripremaju, ali imaju manje gvožđa, za razliku od zrelog mesa. Gvožđe iz mesa ne može biti aktivno u punoj meri osim ako ne dodajemo vitamin C i folnu kiselinu i to je važno da naši gledaoci znaju. Junetina ima kolagena vlakna koja su zrela i čvršća zato se i duže kuva i duže vari, ali je veoma važno da i to unosimo u organizam, dakle i teletina i junetina, ali ne u velikim količinama. Umerenost u izboru namirnica je veoma značajna i način kombinovanja hrane takođe.

– Za proizvodnju takozvane zdrave hrane potrebno je mnogo truda i rada, ali je neophodna i zdrava sredina, dakle da u okruženju nema industrijske proizvodnje. Prskanje biljaka radi zaštite od insekata je takođe veoma važno u smislu kontrole hemijskih supstanci kojima se biljke prskaju. Ima mnogo načina da se čovek zdravo hrani, ali je pretpostavka i da zdravo živi, dakle bilo bi dobro da ljudi pribegavaju postu jer to je jedan od načina da se detoksukacija organizma izvrši povremeno i na najbolji mogući način.

– Naši ljudi koji godinama žive u inostranstvu polako se vraćaju u Srbiju, ne svi, ali mnogi od njih. Jedan od razloga povratka jeste i mogućnost proizvodnje zdrave hrane. HACP sertifikat je veoma važan za sve proizvođače. Poštovati standarde uzgoja i proizvodnje znači očuvati i zdravlje potrošača. Želim da naglasim da je razlika između junetine i govedine velika i bilo bi dobro da to kupci znaju da bi mogli da naprave najbolji izbor za potrebe sopstvene ishrane. Preporučujem svima da imaju svog mesara i izgrade poverenje kupac – mesar. Važno je čak i kako se meso seče, a kamoli kako se gaji. Kolagen je neophodan u ljudskoj ishrani i upravo kolagen daje ukus mesu koje je inače neutralnog ukusa, ali da bi kolagen imao uticaj na naš organizam mi moramo sa kolagenom kombinovati druge prirodne vitamine i minerale, ali prirodne tzv lipoproteine, a ne suplemente. Važno je znati da veštačke boje koje se koriste u kanditorskoj industriji mogu da izazovu čak i neka autoimuna oboljenja.

– Jedna od specifičnosti u proizvodnji džemova je džem od dinje, dvoje mladih ljudi, brat i sestra Srbi vratili su se iz Francuske da bi u Srbiji proizvodili džem od dinja. Iz Marseja u srpsko selo i nisu se pokajali, za sada u selu Gornja Jarušica proizvode džem od dinja kao mali proizvođači domaće hrane. Nagalsili su da hrana u Francuskoj ne može da se poredi sa hranom koja se proizvodi u Srbiji, zato što se u našoj zemlji još uvek insistira na tradicionalnoj proizvodnji koja je osnovni uslov kvaliteta proizvoda.

– Industrijski procesovan šećer je izuzetno nezdrav, ali se većina konditorskih proizvoda upravo na tome zasniva. Zamene za „otrove“ ima i nalaze se svuda oko nas, samo je potrebno da napravimo pravi izbor u najboljom interesu i naše dece i nas samih. Mali proizvođači u Srbiji imaju izuzetno dobro organizovanu distribuciju proizvoda i u koliko želite svaka narudžba vam se može doneti na kućnu adresu.

– Sve što je kvalitetno u organizam se unosi u manjim količinama zato što nema aditive koji stimulišu apetit. Fruktoza, saharoza i glukoza su zdravi šećeri koji su organizmu potrebni, za razliku od rafinisanih šećera koji imaju katastrofalne posledice po organizam dece pre svega. Izazivaju kisele reakcije, povećavaju apetiti, izazivaju brzo zasićenje, ali i ubrzano se organizmu traže nove količine. Urma je jedna od izvanrednih namirnica, puna gvožđa, magnezijuma, vitamina B, vlakna, lešnik takođe, prah od rogača je pun gvožđa, njime se može zameniti kakao koji za decu u razvoju nije preporučljiv zbog teobromina i kofeina. 

– Dinja od koje se pravi džem je slatka i vodena, a ovaj proizvod je izuzetno tražen zbog načina proizvodnje i kvaliteta proizvoda, posebno je važno što se dinje ne prskaju i uzgajaju se na zdravoj zemlji koja nije tretirana nikakvom hemijom. 

– Za zdravu ishranu koja je tema današnje emisije od izuzetne važnosti je i način pripreme hrane, dakle ne sme se preterivati u dužini termičke obrade hrane. Preporučljivo je mesu dodati malo vode da bi se meso delimično obarilo,dinstalo, omekšalo i bilo lakše za konzumiranje. Visoka temperatura nije dobra za meso zato što preostanu samo vlakna, teško je variti takvo meso, a opadaju i nutritivne vrednosti. Prženje i pohovanje treba izbegavati jer je dokazano nezdrav način pripreme mesa. Proteini na visokoj termičkoj obradi se raspadaju, zato je tzv tiha vatra i dugo kovanje najzdravije i za ljudski organizam ima najviše benefita. Kancerogene promene mogu biti izazvane i nepravilnom obradom namirnica i pripremom hrane, dakle treba biti izuzetno obazriv pri izboru načina pripreme hrane. 

Happy BSC je spremio za vas najmoderniju mobilnu aplikaciju da biste nas lakše pratili i bili u toku sa svim vestima. Našu aplikaciju možete preuzeti za ANDROID i iPHONE

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter