Izvor: Tanjug
27.01.2023 u 07:21
0

USKLIKNIMO S LJUBAVLJU, SVETITELJU SAVI: Danas slavimo Savindan u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i književnika

Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i književnika.

U čast prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja škole u Srbiji danas obeležavaju dan duhovnosti – školsku slavu Svetog Savu.

Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i književnika.

Sveti Sava rođen je kao Rastko Nemanjić, bio je prvi srpski prosvetitelj i arhiepiskop, diplomata, zakonodavac i književnik. Smatra se jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije, osnivačem srpske crkve i začetnikom srpske srednjovekovne književnosti. Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje, ali se odrekao svetovnog života i zamonašio na Svetoj Gori. U Srbiju se vratio 1208. godine.

SNAŽNA POTRUKA PATRIJARHA PORFIRIJA: Sveti Sava je posadio dubok koren svetosti, istine i pravde, gde god su njegovi pravoslavni potomci!

Najznačajnija dela Svetog Save su „Žitije Svetog Simeona“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“. U Nikeji je 1219. izdejstvovao autokefalnost srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju. Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, a prema zapisima iz tog vremena, vest o njegovoj smrti u Srbiju je stigla 27. januara. Njegove mošti su prenete iz Trnova u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševa 1237. godine.

Kult Svetog Save bio je vrlo jak u srpskom narodu, pa je veliki vezir Sinan-paša 1594. godine naredio da mošti Svetog Save budu spaljene u Beogradu, na Vračaru. Praznik Svetog Save jedan je od najvećih hramovnih i porodičnih praznika u srpskom narodu, svetkuju ga mnoge zanatlije, proglašen je i za školsku slavu, a oni koji ga praznuju priređuju prigodne priredbe uz sečenje slavskog kolača. Za školsku slavu ovaj praznik je ustanovljen 2. januara 1840. godine na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca.

U odluci Popečiteljskog prosvještenija, predstavnici državne i crkvene vlasti propisali su da se Sveti Sava proglašava za patrona svih naših škola i da se od tada u svim školama najsvečanije proslavlja. Savindan se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih vlasti, a posle poluvekovne zabrane u komunističkom režimu, ponovo se nastavilo sa proslavljanjem ovog praznika.

Praznična pesma za Savindan je Himna svetom Savi. Mnoge vrste zanatlija iz Srbije su ga smatrale svojim patronom i uzimale njegov dan za esnafsku slavu, pa su tako Svetog Savu za esnafsku slavu uzele zanatlije užari, mutavdžije, opančari, obućari… U mnogim krajevima Svetog Savu naročito praznuju stočari.

Mnogi srpski narodni običaji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova pa se tako pred Savindan nije smela stoka terati u šumu iz straha od vukova. Takođe, tih dana se ništa nije smelo raditi sa sečivom, britve nisu otvarane da bi vucima čeljusti ostale sklopljene, a žene nisu smele ništa bojiti u crveno da vuci ne bi klali stoku. Postoji mnogo srpskih narodnih verovanja vezanih za Savindan, među kojima i to da će se, ako na Svetog Savu grmi, desiti važni događaji u zemlji.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter