
Foto: TANJUG/Vyacheslav Prokofyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
ČOVEK KOJI JE OBELEŽIO I IZMENIO SVETSKU ISTORIJU: Četvrt veka vladavine Vladimira Putina
Prošlo je tačno četvrt veka otkako je Vladimir Putin prvi put izabran za predsednika Rusije
Može se reći da se radi o čoveku koji je obeležio, ne samo rusku, nego i svetsku istoriju. Rusija je tokom proteklih dvadeset i pet godina značajno transformisana, a uloga Putina u tom procesu bila je presudna.
Pre dvadeset i pet godina, 26. marta 2000. održani su predsednički izbori u Rusiji na kojima je pobedu odneo Vladimir Putin. Tada verovatno niko nije mogao da predvidi da će on obeležiti jednu istorijsku epohu. A obeležio ju je i ostavio dubok trag, ne samo u ruskoj, već i svetskoj politici.
Presudno uticao na preporod Rusije
Kada je nešto ranije, avgusta 1999, ruska Državna duma izabrala Putina za premijera, niko nije verovao da će se on na tom mestu dugo održati, jer je za osamnaest meseci pre njegovog izbora na čelu ruske vlade promenjeno pet ljudi, podseća profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka i rukovodilac Centra za ruske studije tog fakulteta, dr Siniša Atlagić.
PROČITAJTE: ZELENSKI SVESTAN DA SU MU DANI ODBROJANI: Moskva i Vašington obnovili dijalog uprkos ozbiljnim neslaganjima
– Međutim, posle dvadeset pet godina možemo govoriti o čoveku koji je u potpunosti obeležio svetsku istoriju. U poslednjih četvrt veka Rusija je značajno promenjena – ocenjuje on i dodaje da je prvi izazov za Putina bio rat u Čečeniji.
– Čini mi se da je uloga Vladimira Putina, snaga njegovog imidža i organizacijske sposobnosti da zaustavi taj rat, bila presudna u tom trenutku. Kakva li bi Rusija bila danas u teritorijalnom smislu – on je tada bukvalno spasavao zemlju od raspada – ističe Atlagić.
Već 2007, tokom svog drugog predsedničkog mandata, Vladimir Putin je mogao da se obrati zapadnim političarima na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji na ravnoj nozi. U tom čuvenom govoru on je naznačio glavne pravce kretanja ruske spoljne politike i upozorio da Rusija doživljava širenje NATO-a na istok kao pretnju.
Rusija je, dakle, svega sedam godina posle Putinovog izbora imala dovoljno potencijala i snage da ne pristaje na svet koji ide u pravcu koji su zacrtali zapadni političari – Putin je u tom trenutku vojno podigao zemlju do tog nivoa da je mogao da se suprotstavi Zapadu.
– I u ekonomskom pogledu, Rusija je potpuno preporođena. Rusija je danas tehnološki razvijena država – ističe Atlagić.
Najveće priznanje stiglo iz Vašingtona
Ali, čini se da niko nije dao veće priznanje Putinu od Amerikanaca – državni sekretar Marko Rubio priznao je pre nekoliko nedelja da je Rusija globalna sila.
– To smo od Amerikanaca čuli prvi put posle trideset-četrdeset godina, a to je prevashodno zasluga Vladimira Putina. U tom smislu i svet se značajno promenio. Sadašnji pregovori (u Saudijskoj Arabiji) nisu samo pregovori između SAD i Rusije, već su pregovori o dve slike sveta i to govori o tome koliki je značaj Vladimira Putina na globalnom planu – konstatuje sagovornik.
Dolazak Vladimira Putina na čelo Rusije 2000. zanimljiv je primer za istraživače koje zanima uloga istorijskih ličnosti u sveukupnog istoriji, kaže istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, dr Miloš Ković.
– Upravo je njegov dolazak na vlast primer koliko ličnosti mogu da utiču na istorijska kretanja – ističe on.
Prema njegovim rečima, pogled iz Srbije nužno je usmeren ka svetskim kretanjima i posledicama u međunarodnim odnosima, sudbini Balkana i srpskog naroda – u tome se vidi ogromna promena.
– Do 2000. živimo u unipolarnom svetu. Već tada se videlo da će neke države, kao što je Kina, izrasti u velike sile. Međutim, od dolaska Vladimira Putina na vlast može da se prati proces promene međunarodnog poretka, iz unipolarnog, koji je vodio u neprekidne ratove NATO zemalja protiv „neposlušnih“ država, da bismo dobili poredak u kome se Rusija vratila na mesto koje joj u istoriji međunarodnih odnosa, bar od 17. i početka 18. i veka pripada – objašnjava Ković.
Radi se o putu u pravedniji poredak, pre svega pravedniji iz perspektive manjih zemalja koje se ne slažu sa diktatima i nisu spremne da služe interesima SAD, Nemačke, Velike Britanije, Francuske i ostalih zapadnih zemalja, zaključuje naš sagovornik.
Politička karijera aktuelnog ruskog predsednika počela je 1990. u rodnom Sankt Peterburgu, gde je bio savetnik tadašnjeg gradonačelnika Anatolija Sobčaka, jednog od istaknutih zagovornika društvenih i ekonomskih reformi u Sovjetskom Savezu.
U Moskvu prelazi 1996, gde obavlja dužnosti direktora Federalne službe bezbednosti, sekretara Saveta bezbednosti Rusije, a potom i premijera. Vršilac dužnosti predsednika postao je na novu 2000. godinu, kada je tadašnji predsednik Boris Jeljcin podneo ostavku. Na izborima održanim 26. marta 2000, Vladimir Putin je pobedio sa osvojenih 53,44 odsto glasova.
Predsedničku funkciju obavljao je do 2008, kada je ponovo preuzeo funkciju premijera, da bi 2012. ponovo bio izabran za predsednika i na tom mestu ostao do danas.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74