
Foto: TANJUG/Pool via AP
SVE OPCIJE SU NA STOLU: Tramp izjavio da mu tarife daju veliku pregovaračku moć
EU razmatra "nuklearnu opciju" protiv Trampovih carina
Evropska komisija će sledeće nedelje usvojiti kontramere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminijuma i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na recipročne carine od 20 odsto na veliki broj proizvoda uslediti nakon analize i konsultacija sa državama članicama.
Od 12. marta, odlukom su uvedene carine od 25 odsto na uvoz aluminijuma i čelika u SAD iz celog sveta, a od 3. aprila carina od 25 odsto na sve automobile i auto delove koji nisu proizvedeni u SAD.
Američki predsednik Donald Tramp objavio je 2. aprila trgovinski rat celoj planeti i najavio recipročne carine, minimalno deset odsto za sve i još veće carine za oko 60 zemalja, koje će stupiti na snagu u sredu 9. aprila.
Evropskoj uniji je srezao carine za 20 odsto, za Kinu 34 odsto.
Ostaje nejasno da li će najavljene tarife ostati trajne ili su deo taktike dobijanja ustupaka.
Tramp je rekao da će mu tarife dati „veliku pregovaračku moć“.
Do sredine prošle nedelje, Evropska komisija, sa predsednicom Ursulom fon der Lajen na čelu, konsultovala se sa državama članicama o protivmerama američkim tarifama na čelik i aluminijum, a očekuje se da će odluka biti doneta u sredu i stupiti na snagu 15. aprila.
Odluka se donosi na predlog Komisije u okviru postupka komitologije, što u praksi znači da Komisija može da donese odluku ako joj se ne protivi kvalifikovana većina (55 odsto država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupne populacije EU). U slučaju da nema kvalifikovane većine ni za ni protiv predloga, Komisija može samostalno da donese odluku.
PROČITAJTE: NEOČEKIVANO SE POJAVIO PRED VERNICIMA: Papa Franja prvi put u javnosti nakon izlaska iz bolnice
Povodom kontramera na američke carine na automobile i autodelove i na recipročne tarife od 20 odsto, Komisija ističe da neće žuriti, da želi da sve detaljno analizira.
Komisija svoj pristup zasniva na tri elementa: pregovorima, kontramerama i diversifikaciji trgovine.
Rešenje za neopravdane i štetne carine želi da pokuša da pronađe pregovorima, gde snagu svog unutrašnjeg tržišta vidi kao veliki adut. Ukoliko to ne bude moguće rešiti pregovorima, uslediće kontramere.
– Posle odluke američke administracije da uvede sveobuhvatne carine na robu iz Evropske unije, EU će reagovati mirno, pažljivo i postepeno i pre svega jedinstveno, dok mi kalibrišemo svoj odgovor. Nećemo pucati prvi, želimo da pregovorima damo sve šanse da uspeju u pronalaženju fer dogovora, za dobrobit obe strane – rekao je Šefčovič.
Komisija ne želi da kaže koje bi mere mogla da preduzme i naglašava da je „sve na stolu“.
– Sve opcije su na stolu i ne želimo da spekulišemo o tome šta ćemo uraditi – rekao je novinarima visoki zvaničnik Komisije koji je želeo da ostane anoniman.
Pri tome će se voditi računa o tome da moguće kontramere budu što bolnije za SAD, a da se u isto vreme nanese što manje štete Evropi, odnosno da se uvedu carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.
– Nećemo uvoditi carine na proizvode koje mi ne proizvodimo, dok su Amerikanci uveli carine na, na primer, kafu ili banane koje uopšte ne proizvode – rekao je neimenovani zvaničnik Komisije.
On je dodao da Evropljani imaju alternativu, na primer, za motocikle Harlei Davidson, Levis farmerke ili soju.
Prema prvim procenama Komisije, recipročne carine od 20 odsto odnose se na oko 290 milijardi evra evropskog izvoza u SAD, što bi Amerikancima donelo 58 milijardi evra prihoda.
Na automobile i auto-delove koje EU izveze u vrednosti od oko 66 milijardi evra, prihod od carina od 25 odsto iznosio bi 16,5 milijardi evra, dok bi na izvoz aluminijuma i čelika u iznosu od 26 milijardi evra prihod od carina iznosio 6,5 milijardi evra.
Ukupno, dodatne američke carine se odnose na robu vrednu oko 380 milijardi evra, što je oko 70 odsto ukupnog izvoza iz EU u SAD.
Time bi SAD ostvarile prihod od carina od 81 milijardu evra godišnje, umesto sadašnjih sedam milijardi evra.
Međutim, do iznosa od oko 80 milijardi moglo bi se doći samo pod uslovom da obim trgovinske razmene ostane isti, što nije logično očekivati jer se sa carinskim barijerama obim trgovine smanjuje.
Komisija ima isključivu nadležnost nad spoljnom trgovinom i države članice ne mogu direktno pregovarati sa Trampovom administracijom.
Pri tome se mora voditi računa o ravnomernoj raspodeli tereta kontramera koje namerava da uvede među članice, jer nisu sve članice podjednako zavisne od trgovine sa američkim tržištem.
Najizloženije su Irska, Nemačka i Italija.
Dakle, u traženju odgovora na pitanje koje mere i koje proizvode napasti carinama, jedinstvo EU će biti stavljeno na veliki ispit jer će neke članice tražiti da se određeni američki proizvod skine sa liste kako bi izbegli američku odmazdu za svoje izvozne adute.
Spekuliše se, na primer, da Francuska traži da se američki burbon skine sa liste proizvoda na koje se nameću carine jer je Tramp zapretio carinama od 200 odsto na francuska vina.
Komisija je svesna da moraju biti u jakoj poziciji u pregovorima sa SAD, pa ističu da je sve na stolu, da ne isključuju bilo kakve kontramere.
To može značiti oporezivanje digitalnih usluga američkih tehnoloških kompanija kao što su „Epl“, „Amazon“, „Meta“ ili finansijske usluge („Pejpal“).
Komisija u svojim rukama ima i moćan instrument, koji neki nazivaju „nuklearna opcija“.
To je instrument za borbu protiv prinude, koji omogućava EU da uzvrati kontramerama zemljama koje koriste ekonomsku prinudu i trgovinu da utiču na odluke Unije.
Instrument protiv prinude (ACI) predviđa širok spektar mogućih kontramera ako država ne odustane od upotrebe prinude.
To uključuje uvođenje tarifa, ograničenja trgovine uslugama i komercijalnih aspekata prava intelektualne svojine, kao i ograničenja pristupa stranim direktnim investicijama i javnim nabavkama.
Ovaj instrument nikada ranije nije korišćen, a prvobitno je zamišljen kao sredstvo za odvraćanje kineskog pritiska.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

TEHERAN NE MOŽE DA IMA NUKLEARNO ORUŽJE: SAD započele pregovore sa Iranom
