
Foto: FREEPIK/The Yuri Arcurs Collection
NA TRAGU NOVIH OTKRIĆA: Da li su gljivice opasnije nego što se mislilo do sada?
Naučnici na pragu novih otkrića u ljudskom organizmu
Gljivice koje žive u našem telu mogle bi imati mnogo veći uticaj na zdravlje nego što se dosad pretpostavljalo. Među milionima mikroorganizama koji naseljavaju naše telo i kožu gljivice imaju veliki udeo. Zapravo, naša koža je prekrivena njima, najviše postoje u sluzokoža nosa i vagini, a pored toga one žive i u crevima, zajedno sa bakterijama.
Neke gljivice verovatno dobijamo još na rođenju od majke, dok mnoge stalno ulaze u naš organizam — svaki put kada pijemo pivo ili jedemo hleb unosimo kvasce, a svakim udahom udišemo spore gljivica iz vazduha. Većinu njih naš imuni sistem brzo uništi, neke ostanu privremeno, a pojedine ostaju s nama ceo život. U poslednje vreme naučnici istražuju da li gljivice koje nosimo u telu mogu imati uticaja na mozak, psihu i ponašanje.
Lekarima je odavno poznato da gljivice mogu izazvati opasne infekcije mozga. Ali sve više se govori i o intrigantnim, iako ponekad kontroverznim, tragovima koji ukazuju na to da bi ovi mikroorganizmi mogli biti povezani i s drugim neurološkim promenama kod ljudi.
Ova ideja možda podseća na zombije iz postapokaliptične serije „The Last of Us“, ali naučnici se slažu da potpuna kontrola gljivica nad ljudskim telom nije moguća, kako prenosi BBC. Ipak, ozbiljno se razmatra mogućnost da neke gljivice u telu doprinose razvoju bolesti koje oštećuju mozak i da gljivice iz creva mogu uticati na mentalno zdravlje i ponašanje.
PROČITAJTE: VEŠTAČKA INTELIGENCIJA OTKRIVA SPERMATOZOIDE: Briselski naučnici pomoću AI modela leče neplodnost kod muškaraca
– Gljivice su svakako važan deo zdravog ljudskog tela – navodi jedan od stručnjaka.
Ipak, stručnjaci ističu da je potrebno još mnogo istraživanja ali je takođe važno razmatrati i ove hipoteze kako bismo bolje razumeli složene odnose sa mikroorganizmima u nama — ali i kako bismo možda otkrili nove načine za očuvanje zdravlja.
Ljudsko telo je, uopšteno govoreći, prilično otporno na gljivice — naša telesna temperatura otežava im opstanak, a pojedine gljivice koje ipak opstanu mogu čak biti korisne: one mogu podržavati rad imunog sistema ili pomoći u zarastanju rana, kako je potvrdio mikrobiolog Metju Olm sa Univerziteta Kolorado u Bolderu.
– Rekao bih da su gljivice svakako važan deo zdravog ljudskog organizma – rekao je on.
Gljivične infekcije mozga u porastu
S druge strane, mnoge gljivice mogu izazvati infekcije — od atletskog stopala do kandidijaze. To se dešava kada se zarazimo štetnim gljivicama iz spoljašnje sredine ili kada one koje mirno koegzistiraju s nama, pod određenim uslovima, počnu nekontrolisano da se razmnožavaju, objašnjava imunološkinja Rebeka Dramond sa Univerziteta u Birmingemu, specijalizovana za gljivične infekcije.
Infekcije mozga izazvane gljivicama relativno su retke zahvaljujući odbrambenim barijerama u plućima, crevima i krvno-moždanoj barijeri, kao i prisustvu imunosnih ćelija spremnih da unište svaku gljivicu koja prodre dalje. Ipak, one se događaju, a broj zabeleženih slučajeva raste tokom poslednjih decenija.
Dramond to povezuje sa porastom broja osoba oslabljenog imuniteta — delimično zbog širenja HIV-a, naročito u Africi, a delimično zbog sve češće upotrebe imunosupresiva, recimo kod obolelih od raka ili pacijenata s presađenim organima.
Neke gljivice koje dopru do mozga, poput „Aspergillusa“ ili „Cryptococcusa“, ulaze u organizam udisanjem spora koje mogu da proklijaju, rastu i šire se ako ih imunitet ne zaustavi. U ređim slučajevima gljivica „Candida albicans“, uobičajeni stanovnik creva, može da izmakne kontroli, prodre do mozga i počne da proizvodi toksine koji uništavaju nervne ćelije. Cryptococcus može da formira mase nalik tumorima.
– To, naravno, izaziva ozbiljnu štetu – kaže Dramond.
Infekcije mozga izazvane gljivicama često su smrtonosne — kod Aspergillusa stopa smrtnosti prelazi 90 odsto. Teško ih je lečiti jer je broj dostupnih antimikotika ograničen, a mnogi ne mogu da prođu kroz krvno-moždanu barijeru. Uz to, neke gljivice već su razvile otpornost na te lekove.
I oni koji prežive infekciju često trpe trajne posledice. Na primer, oboleli od AIDS-a koji prežive kriptokokni meningitis često imaju oštećenje vida, probleme s pamćenjem i vrtoglavice.
– Mikrobi zapravo često prelaze krvno-moždanu barijeru – navodi doktorka.
Naučnicima je već dugo poznato da gljivice mogu ugroziti mozak, ali u poslednjih nekoliko godina sve više istraživanja ukazuje na to da one možda u mozak dospevaju češće nego što se ranije mislilo — i možda doprinose odumiranju nervnih ćelija kod bolesti poput Alchajmerove.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

NA TRAGU NOVIH OTKRIĆA: Da li su gljivice opasnije nego što se mislilo do sada?

MALO KALORIJA, A SKIDA KILOGRAME: Veoma hranljiva biljka koja čuva srce i kosti

STOMAČNI VIRUSI HARAJU: Izbegavajte ovu hranu dok ste zaraženi

KAKO IZGLEDA TOPLOTNI UDAR: Šta da radite ako neko doživi toplotnu iscrpljenost
