
Foto: Pixabay/Ilustracija
Srpski naucnici otkrivaju uticaj gena na podložnost virusa korone
Naučni tim sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, u okviru projekta Specijalnog programa istraživanja Kovid-19 koji finansira Fond za nauku Srbije, otkriva povezanost gena sa podložnošću za nastanak kovid-19, kao i pojavu težih oblika te bolesti kod pacijenata.
Kako je saopšteno iz Fonda za nauku, projekat AntioxIdentification , pod vođstvom prof. dr Tatjane Simić, redovnom profesorkom Medicinskog fakulteta i dopisnim članom SANU, došao je do rezultata koji će u budućnosti omogućiti personalizovani pristup lečenju pacijenata.
U okviru redovnog praćenja realizacije projekata, Fond za nauku je posetio taj istraživački tim i laboratorije u kojima sprovode istraživanja.
Simić je objasnila da kod pacijenata korona virus izaziva oksidativni stres praćen povećanom produkcijom slobodnih radikala koji dovode do oštećenja lipida, proteina i molekula DNK.
Dodaje da ipak naše ćelije poseduju odbrambene mehanizme u obliku antioksidantnih enzima koji neutrališu slobodne radikale.
„Geni koji kodiraju ove enzime imaju različite oblike, a različitost gena dovodi do različitog odgovora na oksidativni stres. Naše istraživanje je pokazalo da pacijenti sa kovid-19 koji su nosioci genotipova sa nižom aktivnošću antioksidantnih enzima i posledično manjim antioksidantnim kapacitetom, imaju veću podložnost za nastanak Kovid-19, kao i viši nivo pokazatelja zapaljenja i koagulacije“, istakla je Simić.
Dodala je da je deo njihovih rezultata prepoznat i od strane Svetske zdravstvene organizacije.
Zahvaljujući sredstvima Fonda za nauku ti naučnici su izolovali DNK iz krvi preko 500 ispitanika i formirali biobanku DNK koja je poslužila kao materijal za genotipizaciju pacijenata i kontrolne grupe.
Izvedeno je oko 9.000 genetskih analiza, za šta su bili dragoceni oprema i materijal koji su nabavljeni u okviru projekta.
Direktorka Fonda za nauku Milica Ðurić Jovičić tokom nadzorne posete je istakla da je značaj tih naučnih rezultata koja mogu da pomognu u boljem razumevanju i borbi protiv korona virusa.
„Iako su naučnici bili suočeni sa brojnim preprekama zbog pandemije korona virusa, projekat se odvija po planu i naučni tim je već ostvario značajne rezultate. Vrlo je važno priznanje i to što je Svetska zdravstvena organizacija uvrstila njihov rad u preporučenu literaturu o Kovid-19“, istakla je Ðurić Jovičić.
Dodala je da su sredstva projekta koja su uložena u opremu omogućila realizaciju potrebnih istraživanja i navela da oprema ostaje kao dugoročna investicija instituciji i da će još mnogo godina služiti naučnicima za buduća istraživanja.
„Tokom nadzorne posete Fonda ovom istraživačkom timu, razgovarali smo sa rukovodiocem i timom o tome koji bi bio prirodni nastavak projekta i šta je još potrebno od dodatne opreme. Nadzorne posete omogućavaju nam uvid u važna istraživanja, i vrlo su značajne i zbog pripreme novih programa“, zaključila je Ðurić Jovičić.
U preostalih pet meseci trajanja projekta, projektni tim AntioxIdentification koji broji 12 članova, planira da privede kraju kliničko praćenje neuroloških i kardioloških komplikacija, kao pokazatelja dugotrajnog kovid-19.
Budžet projekta iznosi 169.330 evra, a to istraživanje, Fond za nauku finansira u okviru projekta SAIGE Svetske banke.
Happy BSC je spremio za vas najmoderniju mobilnu aplikaciju da biste nas lakše pratili i bili u toku sa svim vestima. Našu aplikaciju možete preuzeti za ANDROID i iPHONE
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

TEHNOLOŠKE INOVACIJE U RATOVANJU: Kapetan Dragan o primeni veštačke inteligencije

ČOVEČANSTVU PRETI KATASTROFA: Nivo kiseonika opada u vodama i izumiru životinje

BIFTEK IZ EPRUVETE: Ruski naučnici proizvode meso pomoću 3D štampača
