
Foto: FREEPIK
MASOVNO UGINUĆE MEDONOSNIH PČELA: Epidemiolog otkrio šta je uzrok pomora
Šta je izazvalo pomor pčela u Srbiji
Tokom više od 30 godina koliko se bavi pčelarstvom, epidemiolog Rodoljub Živadinović nije svedočio toliko masovnom uginuću medonosnih pčela kao ovog proleća.
U proseku, polovina pčela je uginula, mada ima regiona i gde su uginuća 90 odsto, kaže Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).
Ova organizacija je pozvala pčelare da prijave kakvo je trenutno stanje u košnicama, a većina je rekla da su „naglo ostali bez pčela“.
Prošlogodišnja letnja suša ostavila je pčele bez neophodne hrane i one nisu stigle da odgaje novu generaciju.
Tako oslabljenima, bez dovoljno proteina iz polena, teže im je bilo i da se izbore sa bolestima koje inače vrebaju, objašnjava Živadinović.
Pročitajte: POVREDA PRAVA NA SLOBODU VEROISPOVESTI: Vritć u Prijepolju zabranio hidžab vaspitačicama
isu, međutim, samo medonosne pčele koje žive u košnicama ugrožene, već i drugi oprašivači, kaže Jovana Bila Dubaić, docentkinja na Biološkom fakultetu.
Iako je poznato da pesticidi, uništavanje prirodnih staništa i paraziti ugrožavaju divlje oprašivače, teško je precizno odrediti koliko ih strada zbog ovih opasnosti, dodaje.
Posle teških prvih nedelja proleća, pčelari nisu sigurni da li će obnoviti košnice.
Živadinović kaže da će zatražiti pomoć Ministarstva poljoprivrede.
Šta se desilo pčelama ovog proleća?
Od sredine marta pčelari upozoravaju da je ove godine broj uginulih pčela značajno veći nego što bi se očekivalo.
Prvo smo posumnjali na parazit varou, ali smo dubljom analizom, došli do nešto drugačijih zaključaka, kaže predsednik SPOS-a.
Prema njihovim podacima, u Srbiji ima oko 1,6 miliona košnica i oko 20.000 registrovanih pčelara.
Pčelama je svakodnevno potrebna ogromna energija – samo u jednoj sekundi mahnu krilima 230 do 240 puta, objašnjava Živadinović.
– Zato pčela pojede oko 50 puta više nego čovek, posmatrano po težini.
– Ako pojede hranu koja nije dobra, ona je u problemu – kaže Živadinović, čije se košnice nalaze u blizini Aleksinca.
Suša u julu i avgustu 2024. ostavila je pčele bez dovoljno polena, jedinog izvora proteina za njih, objašnjava.
Zbog nedovoljno hrane neke pčele uginule su pre vremena, a one koje su preživele bile su slabe.
– Kada je izložen stresu, čoveku izbije herpes na ustima.
– Isto je i kod pčela, među kojima ima više od 20 poznatih virusa.
– Kada dođe do nekog stresa, poput loše ishrane, neki od virusa može da se aktivira – priča.
Pored virusa, uginućima je kumovao i parazit koji nije na vreme suzbijen, ili su korišćenja nedovoljno efikasna sredstva, smatraju pčelari.
Naučnici upozoravaju da klimatske promene, koje dovode ne samo do dužih perioda letnjih suša, već i toplijih zima, i promenjenog načina padavina utiču na smanjenje broja pčela.
Predsednik pčelara kaže da i zbog porasta ugljen-dioksida u polenu biljaka ima manje proteina, što takođe ugrožava ove insekte.
Danas pčele žive dva puta kraće nego pre 50 godina, još jedan je od nalaza istraživača.
Šta ugrožava druge oprašivače?
Klimatske promene poremetile su život i drugih oprašivača, važnih za opstanak biljaka koje čovek jede, ali i onih drugih koje čine kičmu planete, kaže Jovana Bila Dubaić.
Oprašivači, između ostalih, mogu da budu i drugi insekti.
Smanjenju njihovog broja doprinose i uništavanje staništa, kao i patogeni paraziti koje čovek može da prenese sa jednog na drugi kraja planete.
Najveća opasnost je međutim prekomerna upotreba pesticida.
– Pesticidi se odobravaju u odnosu na to da li su smrtonosni za pčele, a niko ne govori o njihovom drugom pogubnom uticaju.
– To znači da ih ne ubijaju, ali imaju negativne efekte, slabeći ih i skraćujući im životni vek, što je globalni problem – kaže.
Šta ugrožava druge oprašivače?
Klimatske promene poremetile su život i drugih oprašivača, važnih za opstanak biljaka koje čovek jede, ali i onih drugih koje čine kičmu planete, kaže Jovana Bila Dubaić.
Oprašivači, između ostalih, mogu da budu i drugi insekti.
Smanjenju njihovog broja doprinose i uništavanje staništa, kao i patogeni paraziti koje čovek može da prenese sa jednog na drugi kraja planete.
Najveća opasnost je međutim prekomerna upotreba pesticida.
– Pesticidi se odobravaju u odnosu na to da li su smrtonosni za pčele, a niko ne govori o njihovom drugom pogubnom uticaju.
– To znači da ih ne ubijaju, ali imaju negativne efekte, slabeći ih i skraćujući im životni vek, što je globalni problem – kaže.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

MOGUĆE JAČE POGORŠANJE VREMENA: Ovo je vremenska prognoza za april

AKCIJA TRAJALA ČETIRI SATA: Spaseni momak i devojka izgubljeni na Kablaru
