Izvor: Telegraf.rs
23.05.2025 u 16:56
0

NIKAD LOŠIJA GODINA ZA PČELARE: Klimatska nestabilnost teško pogodila pčele

Pčelari na mukama: Bagrem promrzao, pčele gladuju, a šećer nije rešenje

Toplo, hladno, sunce pa kiša – takvo je vreme obeležilo april, a nastavlja se i tokom maja. Ova klimatska nestabilnost posebno teško pogađa pčele i pčelare u južnoj Srbiji, koji već sada upozoravaju da će ova godina biti ispod proseka kada je reč o bagremovoj paši – ključnoj za proizvodnju meda u ovom delu zemlje.

Na jugu Srbije bagrem je ove godine izmrzao, što znači da ne samo da neće biti meda, već ni dovoljno hrane za same pčele. Situacija je toliko ozbiljna da pčelari moraju da pribegavaju prihrani sirupom od šećera – što, kako upozoravaju stručnjaci, nije bez posledica.

Mnogo je rada, mnogo je truda, a dobit skoro nikakva. Ove godine bagrem je izmrzao svuda, vidi se po neki grozd, neki cvet. Već od juna, jula moraće da se prihranjuju pčele, jer hrane nema dovoljno – kaže Dragan Mladenović, pčelar iz Vranja sa više od četiri decenije iskustva i 200 košnica raspoređenih na tri lokacije.

Veterinar Danijel Marković dodaje da prihrana šećerom, iako često neophodna, nosi i zdravstvene rizike za pčele.

PROČITAJTE: BRISAČI NE MOGU DA STIGNU DA OBRIŠU: Haos scene nevremena na autoputu Miloš Veliki

Prehrana šećerima je nužno zlo koje postoji, a moramo da je primenimo. Tu moramo da vodimo računa o zdravlju pčela u smislu nozemoze. Kada se koristi puno šećera, može nozemoza da nam uđe u pčelinjak. Svakako moramo da vodimo računa i o prevenciji krpeljskih bolesti, odnosno samih krpelja – objašnjava Marković.

Na problem prinosa dodatno utiču i pesticidi, odnosno prskanje voćnjaka. Pčelari kažu da su brojni prošle godine izgubili čitava pčelinja društva.

Bilo je gubitaka. Sigurno 20 posto imam gubitaka ove godine, ali kako čujem gore po Vojvodini ima i 100 posto gubitaka. Valjda velika suša, vremenske prilike su se promenile mnogo – dodaje Mladenović.

Rešenje za neke je selidba pčela u potrazi za boljim pašnjacima. Međutim, to je logistički i finansijski zahtevna opcija koju ne mogu svi sebi da priušte. Pomoć stiže kroz državne subvencije – registrovani pčelari dobijaju po 1.000 dinara po košnici, dok je u Pčinjskom okrugu ta pomoć uvećana za dodatnih 10 odsto.

I dok prijavljivanje za subvencije upravo počinje, pčelari se nadaju bar nekom olakšanju – jer vremenske prilike, bolesti i hemikalije sve češće uzimaju danak, a med, nekada zlatna rezerva, postaje luksuz koji se teško proizvodi.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter