Izvor: FORBES
27.05.2024 u 16:06
0

U SRBIJI TAJNA U SVETU OBAVEZA: Zarade generalnih direktora privatnih kompanija

Koliko je tačno na ime fiksne i varijabilne naknade i ostalih primanja tokom 2023. leglo na račun prvog čoveka hrvatske Atlantik grupe i njegovog tima jasno je, do u cent, navedeno uz poziv na godišnju skupštinu akcionara. Primer je slučajno naveden, jer je to tek jedna od mnogih kompanija koja posluje i u Srbiji, ali po našim propisima nisu u obavezi da nas obaveštavaju koliko su velikodušni prema top menadžmentu. Isto važi i za domaća akcionarska društva.

Ideja objavljivanja podataka o primanjima menadžmenta akcionarskih društva nije potekla da bi zabavljala građane, već ulila poverenje, pre svega suvlasnika, potencijalnih investitora i partnera.

Tako uz poziv za godišnju skupštinu, finansijski ili izveštaj o korporativnom upravljanju, akcionari u mnogim evropskim zemljama lako mogu da utvrde koliko je tokom prethodne godine firma, u kojoj i oni imaju određeni udeo, izdvojila za plate, naknade i bonuse članovima uprave. U svetlu poslovnih rezultata mogu da procene jesu li zaradu opravdali ili su ih vlasnici precenili. A onda, u skladu sa svojim udelom u vlasničkoj struktuti, i da vide hoće li im zarade na popravni. U Srbiji ovaj deo poslovanja akcionarskih društava još nije dostupan svačijim očima.

Retki odaju zbir

Trenutno je to stvar koju sama firma definiše kodeksom korporativnog upravljanja. Slučajna pretraga izveštaja o korporativnom upravljanju srpskih preduzeća pokazuje da se ovi podaci ne objavljuju. Poneki slučaj, Naftna industrija Srbije na primer, u izveštaju za 2022. godinu daje zbirni iznos plata odbora direktora. Većina drugih kodeksom tek formuliše način na koji obračunavaju nagrade i nakande.

Forbes Srbija zanimalo je da li je i naša privreda spremna da zna zarade najvećih menadžera u zemlji. Glavni broker kuće Momentum, Nenad Gujaničić, nije siguran da bi to, na trenutnom nivou razvoja našeg finasijskog tržišta, vodilo u pravom smeru. Izgleda da od potencijalne piblike, akcionara koje bi ti podaci zanimali, u samom društvu malo toga zavisi.

„Ono što je specifičnost našeg tržišta akcija jeste da u većini kompanija, ako ne u svim, postoje dominantni akcionari i većinski vlasnici, pa je stoga ovo pitanje određivanje nagrade, plate, gotovo u potpunosti rezervisano za većinskog vlasnika“, kaže Gujaničić. „Samim tim, kao i u mnogim drugim slučajevima, manjinski akcionari nemaju veliki uticaj pri donošenju odluka pa je pitanje šta bi pozitivno moglo da donese situacija u kojoj bi transparentnost plata bila na visokom nivou“.

Sasvim precizno, Gujaničić je uveren da ovaj aspekt ne pripada vrhu liste problema sa kojima se suočavaju manjinski akcionari.

„Verujem da manjinski akcionari ne bi imali ništa protiv dobro plaćenih menadžera, ako bi korporacije poštovale zakonom predviđena prava i najmanjih vlasnika u kompaniji“, dodaje on. „U uslovima slabo razvijenog tržišta akcija, možda bi transparentnost plata menadžera imala čak i negativne efekte jer bi ovo pitanje lako moglo da sklizne na teren populizma koji je itekako prisutan u našem društvu“.

Ideja bila na stolu

Pitanje javnosti zarada našlo se na stolu i srpskih zakonodavaca. Svetska banka je svojevremeno sugerisala takvo rešenje kako bi se popravio položaj manjinskih akcionara, a Srbija napredovala na Doing business listi. Liste više nema, pa je ad acta stavljen i prateći akcioni plan našeg napretka na njoj u koji je ova ideja uvrštena.

Ideja je bila da budu dostupne informacije o vrsti i visini svih primanja direktora, a to je trebalo da se obezbedi izmenama Zakona o privrednim društvima tokom 2021. godine.

Ovo pitanje je tada poslednji put i bilo u fokusu članova Saveta stranih investitora.

„Kada je reč o javnom objavljivanju informacija, tada su članice Saveta zastupale stav da je postojeći nivo obaveza javnih akcionarskih društava koji se odnose na javno objavljivanje informacija o naknadama direktora tj. članova nadzornog odbora sasvim dovoljan kako bi akcionari, investitori i ostala zainteresovana lica dobila jasnu i potpunu sliku u vezi sa sistemom naknada koje društvo primenjuje“, kažu u FIC-u.

Članice Saveta stranih investitora smatrale su da, iako postoji nesporan interes određenih akcionara društva da imaju informacije koje se odnose na tačan iznos naknada i stimulacija, ne može se prihvatiti stav da postoji opravdani interes svih akcionara kada je u pitanju ova informacija. To ih brine posebno kod privrednih društava sa izuzetno velikim brojem deoničara, koji bi ovakve podatke učinio dostupnim milionima akcionara i gotovo se izjednačio sa javnom objavom.

„Posebno se isticao argument da bi ovakva dostupnost podataka o iznosu naknada i stimulacija određenih lica koja nisu javni funkcioneri bitno mogla ugroziti bezbednost tih ljudi, kao i da se otvaraju druge mogućnosti zloupotrebe ovih informacija, od strane medija i konkurentskih kompanija“, dodaju u FIC-u.

„Prilikom procene opravdanosti tada predloženog rešenja, bilo je potrebno, pored interesa pojedinih akcionara, voditi posebno računa i o zaštiti prava lica na koja se podaci odnose“.

Sadašnji mehanizam

Kao dodatni argumenti strani investori su se tada pozvali i na činjenicu da je Članom 329. stav jedan tačka 10. Zakona o privrednim društvima predviđeno da Skupština odlučuje o naknadama direktorima, odnosno pravilima za njihovo određivanje, uključujući i naknadu koja se isplaćuje u akcijama i drugim hartijama od vrednosti društva.

„Članice Saveta su pozitivno reagovale po pitanju predloga da je privredno društvo dužno da bez odlaganja, na zahtev akcionara koji poseduje najmanje pet odsto akcija društva učini dostupnim podatke o iznosu i strukturi naknade i stimulacije za svakog direktora, odnosno izvršnog direktora i člana nadzornog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno“, napominju strani investitoti. „Članice Saveta stranih investitora, imajući u vidu da se radi o internacionalnim kompanijama koje su u najvećem broju slučajeva listirane na berzama, izuzetno vode računa o svojoj reputaciji, te se poštovanje lokalnih zakona u zemljama koje posluju podrazumeva“.

Znatiželjni građani Srbije tako mogu još neko vreme da virnu u imovinsku kartu direktora javnih preduzeća. I to ne još dugo, jer će primenom Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije i tumačenjem člana Zakona o sprečavanju korupcije, oni prestati da budu javni faunkcioneri. Tada neće biti u obavezi da javnosti podnose na uvid svoje imovinske karte.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter