
Foto: FREEPIK.COM/golvr
MOZAK NAS VARA: Može da stvori lažna sećanja i uspomene
Lažna sećanja povezana su sa stresom i traumama
Lažna sećanja predstavljaju uspomene koje deluju uverljivo i stvarno, ali nisu zasnovane na realnim događajima. Ljudi obično pamte ne precizne detalje, već „suštinu“ događaja, što može dovesti do iskrivljene percepcije prošlih iskustava.
Nastanak lažnih sećanja povezan je sa emocionalnim stanjem, stresom, uticajem drugih ljudi i okolnostima pod kojima se sećanje formira ili priziva. Trauma može potisnuti sećanje, dok ponovni susret sa informacijama ili sugestijama drugih može stvoriti potpuno lažnu, ali verodostojnu uspomenu.
Šta može da se okarakteriše kao lažno sećanje?
Lažna sećanja mogu nastati iz različitih razloga, uključujući autoritet, raspoloženje, godine ili jednostavnu konfuziju u vezi sa detaljima. Autobiografska lažna sećanja često su bezopasna, poput gubljenja u javnom prostoru tokom detinjstva ili smešne nezgode na zabavi, ali mogu uključivati i ozbiljnije situacije, kao što su lažna priznanja ili traumatski napadi.
PROČITAJTE: ISHRANA U JESENJIM DANIMA: Kada nema sunca pomažu namirnice bogate vitaminom D
Studije pokazuju da deca nisu uvek sklonija lažnim sećanjima; ponekad su čak pouzdaniji svedoci od odraslih, što potvrđuje njihovu preciznost u opisivanju događaja.
Koji su uzroci i zašto uopšte dolazi do ovoga?
Pojava lažnih sećanja povezana je sa različitim faktorima. Nedostatak sna može povećati rizik od iskrivljenog pamćenja, dok interferencija – kada nove informacije menjaju starija sećanja – dodatno komplikuje percepciju prošlih događaja. Visoka sugestibilnost, stres, traume, alkohol, droge ili uticaj autoriteta mogu povećati sklonost ka verovanju u lažna sećanja.
Emocionalno stanje takođe igra ulogu: pozitivno raspoloženje može učiniti osobu ranjivijom na lažna sećanja, dok negativno raspoloženje povećava oprez i kritički pristup uspomenama.
Trauma je najveći faktoir rizika
Traumatski događaji i potisnuta sećanja značajno povećavaju šanse za pojavu lažnih sećanja. MRI istraživanja pokazuju da osobe koje su preživele traumu pokazuju moždanu aktivnost koja ukazuje na disocijaciju, što znači da mozak može da „sakrije“ ili promeni informacije kako bi zaštitio pojedinca od emotivne boli.
Takva potisnuta sećanja ponekad se javljaju kasnije u životu, što dodatno komplikuje razumevanje sopstvenih iskustava i prošlih događaja.
Kako se nositi sa lažnim sećanjima?
Razumevanje da lažna sećanja predstavljaju normalan deo funkcionisanja mozga pomaže u smanjenju anksioznosti. Osvestiti moguće uzroke i faktore rizika, kao što su stres, nedostatak sna i sugestibilnost, ključ je za kritički pristup sopstvenim uspomenama.
Takođe, u ozbiljnijim slučajevima, konsultacija sa stručnjakom ili terapeutom može pomoći u razjašnjavanju konflikta između stvarnog i izmišljenog sećanja i u očuvanju mentalnog zdravlja.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

ZASLADITE VIKEND: Basbousa – arapska pita sa bademima

RECEPT DANA: Kremasta torta sa hrskavom koricom pravo bogatstvo ukusa

MOZAK NAS VARA: Može da stvori lažna sećanja i uspomene

OSVOJIĆE VAS NA PRVI ZALOGAJ: Lumpija – zlatne filipinske rolnice
