
Foto: FREEPIK.COM/ Wavebreak Media
MOZAK ŠALJE UPOZORENJA: Rani simptomi demencije i odgovarajuće preventivne mere
Demencija ne utiče samo na pamćenje i razmišljanje, već povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema
Odavno je poznata veza između depresije i demencije. Međutim, nova studija pokazuje da određeni depresivni simptomi u srednjim godinama mogu biti rani pokazatelji rizika – čak i više od 20 godina unapred.
Procene ukazuju da će broj dijagnoza demencije naglo rasti u narednim decenijama. Ukoliko se ne uvedu značajne preventivne mere, očekuje se da će broj novih slučajeva dostići i do milion godišnje do 2060. godine.
Rezultati studije
Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu analizirali su podatke 5.811 učesnika, starosti između 45 i 69 godina, koji na početku istraživanja nisu imali demenciju. Učesnici su praćeni tokom narednih 25 godina, adepresivni simptomi su procenjivani putem standardizovanih upitnika.
Šest ključnih simptoma
Istraživači su otkrili da je povećani rizik gotovo u potpunosti povezan sa sledećih šest simptoma kod osoba mlađih od 60 godina:
- gubitak samopouzdanja
- poteškoće u suočavanju sa problemima
- nedostatak osećaja topline i bliskosti prema drugima
- stalna nervoza i napetost
- nezadovoljstvo načinom na koji se obavljaju svakodnevni zadaci
- problemi sa koncentracijom
PROČITAJTE: STARENJE STIŽE POSTEPENO: Na kojim delovima tela se najbrže primete godine
Posebno se izdvajaju gubitak samopouzdanja i teškoće u rešavanju problema, koji su povezani sa čak 50% većim rizikom od razvoja demencije.
Zanimljivo je da drugi simptomi depresije, poput lošeg raspoloženja, suicidalnih misli ili problema sa spavanjem, nisu pokazali značajnu dugoročnu povezanost sa demencijom.
Zašto su ovi simptomi važni?
Prema rečima glavnog autora studije, Filipa Franka, fokusiranje na pojedinačne simptome daje jasniju sliku rizičnih faktora:
– Naši nalazi pokazuju da rizik od demencije nije povezan sa depresijom u celini, već sa određenim simptomima. Ovakav pristup omogućava ranije prepoznavanje osoba koje mogu biti ranjivije decenijama pre pojave bolesti.
Istraživači navode da ovi simptomi često vode ka socijalnoj izolaciji i smanjenju mentalne stimulacije, što može umanjiti kognitivnu otpornost mozga.

Prevencija i dalja istraživanja
Autori studije smatraju da bi pravovremeno prepoznavanje i lečenje ovih simptoma u srednjim godinama moglo doprineti smanjenju rizika od demencije u kasnijem životu.
Ipak, istraživački tim naglašava da studija ima ograničenja i da su potrebna dodatna istraživanja, naročito kako bi se utvrdilo da li se isti zaključci odnose i na žene i etničke manjine.
Šira slika
Demencija ne utiče samo na pamćenje i razmišljanje, već povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema, uključujući infekcije, teške padove, kardiovaskularne bolesti, neuhranjenost i depresiju.
Iako lek za demenciju još ne postoji, dostupni tretmani i terapije mogu pomoći u ublažavanju simptoma i potencijalno usporiti napredovanje bolesti.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike
MOZAK ŠALJE UPOZORENJA: Rani simptomi demencije i odgovarajuće preventivne mere
BOLJE ČUTI – BOLJE ŽIVETI: Kolika je moć sluha?










