
Foto: FREEPIK/creativeart
UTICAJ STRESA NA TELO: Kako preuzeti kontrolu
Šta stres čini telu i kako može da bude koristan
Većina odraslih redovno doživljava simptome stresa, od glavobolja do anksioznosti.
Iako određeni nivo stresa može da bude koristan, hronični stres ima razoran uticaj na telo.
Stručnjaci navode da stres može neposredno da doprinese razvoju mnogih psiholoških i fizioloških poremećaja, čime se narušava mentalno i fizičko zdravlje i smanjuje kvalitet života.
Međutim, moguće je preuzeti kontrolu i pretvoriti stres u izvor otpornosti, umesto iscrpljenosti.
Šta je stres i zašto ga doživljavamo?
Stres je prirodna reakcija koja priprema telo da odgovori na izazove i zahteve.
Pročitajte: NAJČEŠĆE ZABLUDE U VEZI SA ZDRAVLJEM SRCA: Snežana Bašić otkriva kako očuvati kardiovaskularni sistem
On pokreće oslobađanje hormona koji pripremaju organizam za suočavanje sa teškim situacijama.
Kratkoročno, ova reakcija može da poboljša pažnju i poveća sposobnost za obavljanje zadataka.
Međutim, dugotrajni stres vodi ka ozbiljnim zdravstvenim problemima, među kojima su anksioznost, srčane bolesti i oslabljen imunitet, navodi Američko udruženje psihologa.
Činioci koji izazivaju stres, među kojima su posao, finansijski problemi i međuljudski odnosi, često su neizbežni, ali ključna razlika je u periodu trajanja stresa.
Akutni stres je kratkotrajan i može da bude koristan, dok hronični stres ostavlja dugotrajan negativan trag na organizam.
Razlika između akutnog i hroničnog stresa
– Akutni stres je kratkotrajni odgovor na određenu situaciju i u nekim slučajevima može da bude koristan – kaže psihoterapeutkinja Rejčel Vora, članica Britanskog udruženja za savetovanje i psihoterapiju.
– Stres pokreće reakciju ‘bori se ili beži’, oslobađajući adrenalin i kortizol, koji mogu da poboljšaju pažnju i privremeno ojačaju imuni sistem.
Akutni stres, ako se pravilno kontroliše, ne izaziva dugotrajnu štetu i može da pomogne ljudima da se uspešno nose sa trenutnim izazovima.
Međutim, hronični stres stvara dugotrajno opterećenje za organizam.
Vora objašnjava da kada stres traje duži vremenski period, povišeni nivoi hormona stresa povećavaju rizik od srčanih bolesti, slabe imuni sistem i doprinose razvoju probavnih smetnji poput sindroma nervoznog creva i čireva.
Hronični stres je takođe snažno povezan sa anksioznošću i depresijom, oslabljenom kognitivnom funkcijom, poremećajem sna, i ubrzanim starenjem organizma.
Vori kaže da su upravo razlike u trajanju i načinu upravljanja ono što određuje da li je stres hroničan, koji postepeno oštećuje više sistema organa.
Kako stres utiče na telo?
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) objašnjava da stres pokreće niz fizičkih reakcija zbog oslobađanja hormona stresa, prvenstveno kortizola i adrenalina.
Neke od tih reakcija su:
- Povećan broj otkucaja srca i povišeni krvni pritisak, čime se obezbeđuje da krv bogata kiseonikom brzo stigne do mišića.
- Povišen nivo šećera u krvi koji mementalno povećava energiju.
- Suzbijanje probave i funkcija imunog sistema čime telo preusmerava energiju na suočavanje sa neposrednim izazovima.
Međutim, dugotrajni stres može da bude štetan.
Hronična aktivacija odgovora na stres povezana je sa:
- Povećanjem telesne težine, naročito u predelu stomaka, zbog stalno povišenih nivoa kortizola.
- Poteškoćama sa pamćenjem i koncentracijom usled dugotrajne izloženosti hormonima stresa.
- Poremećajima sna koji ometaju sposobnost tela da se oporavi i regeneriše.
NHS upozorava da uporan stres može da doprinese razvoju dugotrajnih stanja, poput srčanih bolesti, probavnih poremećaja i mentalnih problema, među kojima su i anksioznost i depresija.
Može li stres da bude koristan?
– Otpornost nije nešto što jednostavno imate ili nemate – to je veština koja može da se razvije vremenom – objašnjava dr Golnaz Tabibnija, istraživačica na Univerzitetu Kalifornije u Ervajnu.
Aktivno suočavanje sa izazovima, umesto izbegavanja, pomaže da se izgradi otpornosti, dodaje ona.
Dr Tabibnija smatra da kada ljudi stres vide kao koristan, a ne štetan, slabi njihov fiziološki odgovor na stres.
Jednostavna promena načina razmišljanja može da napravi čuda – smanji anksioznost i poboljša kognitivne funkcije.
– Aktivno suočavanje sa stresom, umesto pasivnog izbegavanja, menja način na koji mozak obrađuje stresne situacije, što ga čini otpornijim na buduće uzročnike stresa – objašnjava ona.
– Slično je kao u teretani: podizanje tegova je stresno, ali nas čini jačim.
Razlika između stresa i anksioznosti
Stres je reakcija na spoljašnju situaciju, kao što je rok na poslu, vozački ispit ili ispit na fakultetu, odgovorili su iz ove organizacije.
Stres je srazmeran izazovu i nestaje čim se problem reši.
Anksioznost, međutim, može da postoji čak i bez očiglednog uzroka.
Iako je anksioznost normalna emocija koja pomaže ljudima da budu oprezni u opasnim situacijama, postaje problem kada je prekomerna ili ometa svakodnevni život.
I stres i anksioznost aktiviraju simpatički nervni sistem koji je odgovoran za odgovor organizma „bori se ili beži“, što povećava budnost i energiju za suočavanje sa pretnjama.
To znači da i stres i anksioznost mogu da izazovu simptome kao što su ubrzani rad srca, znojenje i drhtavicu, ali anksiozni poremećaji obično traju duže i intenzivniji su.
Za upravljanje akutnim epizodama anksioznosti i napada panike, organizacija Anxiety UK preporučuje vežbe disanja.
Jedna jednostavna, ali delotvorna tehnika jeste produžavanje izdaha u odnosu na udah, čime se šalje signal telu da se opusti, što brzo umiruje nervni sistem.
Kako uspešno upravljati stresom
Akademska istraživanja su pokazala da su određene navike u ponašanju korisne za smanjenje štetnog uticaja stresa na organizam.
Utvrđeno je da fizička aktivnost smanjuje nivo hormona stresa i poboljšava raspoloženje.
Svesna pažnja i meditacija pomažu mozgu da se resetuje i postigne stanje smirenosti.
Istraživanje takođe ukazuje da podrška okruženja ima važnu ulogu u jačanju emocionalne otpornosti.
Dr Golnaz Tabibnija naglašava važnost svesne pažnje, zahvalnosti i činjenja dobrih dela, kao i naučno dokazanih strategija poput fizičke aktivnosti, boravka u prirodi i druženja sa porodicom i prijateljima.
Juki, trenerka svesne pažnje ističe važnost holističkog pristupa.
– Uspešno upravljanje stresom ne podrazumeva samo opuštanje – kaže ona.
– Potrebno je izgraditi način života koji podržava vaše mentalno i fizičko blagostanje.
– Kada zdravlje stavite na prvo mesto, lakše se upravlja stresom.
Naglašava da su svesna pažnja, san, kretanje, i ishrana ključni za uspešno upravljanje stresom.
– Crevna mikrobim igra značajnu ulogu u regulisanju stresa.
– Zdrava ishrana je ključna za opšte blagostanje – dodaje ona.
Juki naglašave da uspešno upravljanje stresom ne može da se postigne naglim promenama, već stvaranjem svakodnevnih navika koje jačaju otpornost.
Kako pretvoriti stres u otpornost
Istraživanja su pokazala da ljudi koji prihvate da je „stres koristan“ postižu bolje rezultate, ređe doživljavaju sagorevanje i imaju bolje emocionalno blagostanje.
Prema istraživanju časopisa Harvard Business Review, prihvatanje stresa kao izazova, a ne kao pretnje može značajno da promeni uticaj koji strest ima na telo.
– Kada ljudi stres doživljavaju kao koristan, a ne štetan, njihov fiziološki odgovor na stres se smanjuje – kaže dr Golnaz Tabibnija.
– Svesnim menjanjem sopstvenog pogleda na stres, izazovi mogu da se pretvore u prilike za lični razvoj i izgradnju otpornosti.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

DUGOTRAJNO NAŠMINKANE USNE: Kako da vam karmin duže traje?

KAO IZ RESTORANA: Jednostavan trik za ukusniju kupus salatu

SAVRŠEN IZBOR ZA PRAZNIČNE DANE: Recept za posnu pitu sa zeljem

PREDNOSTI I MANE: Koliko je kokosovo mleko zdravo?
