Izvor: zdravlje.blic
05.09.2024 u 20:54
0

KAKO ISHRANA UTIČE NA MENTALNO ZDRAVLJE: Emocije i hrana su povezani, odgovaraju stručnjaci

Hrana koju jedemo može značajno da utiče na naše mentalno zdravlje, često dovodeći do osećaja anksioznosti i depresije. Razumevanje granice između ishrane vođene emocijama i emotivnog prejedanja ključno je za očuvanje balansa u svakodnevnom životu.

  • Kontrola je ključna razlika između ishrane vođene emocijama i emotivnog prejedanja
  • Ishrana može da utiče na raspoloženje kod ljudi, ali nije okidač za depresiju

Emocije i hrana imaju veze, ali hrana ne može da podstakne anksioznost i depresiju, kaže profesorka dr Jagoda Jorga, specijalista higijene i supspecijalista iz ishrane.

PET ČINJENICA O GAZIRANOJ VODI: Pomaže kod mršavljenja, ali i još nekih procesa u organizmu
Genetika u velikoj meri utiče na izbor hrane

Prema rečima profesorke Jorge, hrana može da utiče na raspoloženje kod ljudi.

– Postoje ljudi koji su genetski skloni određenim ukusima, poput masnog, slatkog ili slanog. Genetski nosimo sklonost prema određenim ukusima, koja se razvija tokom godina. Naša ishrana može podsticati ili dobre, ili loše navike, a sve to se nadovezuje na postojeću genetiku. Kroz naš izbor hrane možemo doprineti kako pozitivnom, tako i negativnom ishodu. Između zadovoljstva i zloupotrebe postoji samo tanka linija – objašnjava prof. dr Jorga.

Psihoterapeut Jugoslava Zajić ističe da kroz hranu možemo pokazati emocije.

– Ishrana vođena emocijama može i ne mora biti problem. Ako dođe do emotivnih poremećaja ili psihijatrijskih oboljenja, ili ne dođe, sve u čemu se izgubi kontrola i nemate stepen uživanja, onda dolazimo do negativne emocije. Tada prelazimo u poremećaj odnosa prema ishrani – kaže Zajić.

Izražavanje emocija kroz ishranu

Kako dodaje psihoterapeut, genetika u velikoj meri utiče na izbor hrane.

– Imamo primer da žene u PMS-u jedu više slatko. To je multidisciplinarni pristup. Može doći do metaboličkih i hormonskih disbalansa u telu, kada ono signalizira te ukuse koje mi imamo i onda nas podstiču. Kada smo tužni, neki ljudi mogu nezadovoljstvo izraziti kroz ishranu, prejedajući se hranom kao što je čokolada. To može biti faza, koja ne mora nužno biti bolest ili poremećaj, već stanje u kojem osoba traži drugačije zadovoljstvo, pod uslovom da se ne oseća nervozno. Takođe, iscrpljenost može dovesti do poremećaja šećera u krvi, gde prekomeran unos šećera uzrokuje pad šećera, što može izazvati umor, anksioznost i poremećaje raspoloženja – objašnjava Zajić.

Razlika između emotivnog prejedanja i uživanja u hrani

Zajić objašnjava koja je granica između ishrane vođene emocijama i emotivnog prejedanja.

– Upravo se tu radi o kontroli. Kada je vođena emocijama, poješćemo onoliko hrane koliko nam trenutno prija i nećemo imati posledice zbog toga i nećemo osećati grižu savest zbog toga – dodaje Zajić.

Profesorka Jorga je skrenula pažnju na razliku između uživanja u hrani i izražavanja negativnih emocija putem hrane.

– Emocije mogu biti pozitivne i negativne, a ovaj fenomen se odnosi na negativne emocije. Često nazivamo ovo kompenzativnim i stresogenim jedenjem, što nema pozitivan predznak. Hedonističko jedenje je egzogeno, jer uživate u hrani, a često ne rezultira povećanjem težine. S druge strane, kompenzativno ponašanje je patološko u tom smislu – objasnila je prof. dr Jorga

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar