Izvor: Kurir
21.02.2025 u 17:39
0

KO JE ZA PREGOVARAČKIM STOLOM: Njujork tajms izanalizirao; Ovako će se završiti rat u Ukrajini

Sada je jasno: Donald Tramp je rešen da što pre okonča rat u Ukrajini i to po svaku cenu. To dokazuje njegov razgovor sa Vladimirom Putinom, ali i pregovori američke i ruske delegacije u Rijadu. Ukrajina za taj pregovarački sto nije pozvana, a pitanje koje odzvanja je - kako bi zapravo mogao da izgleda čitav mirovni proces?

Kako piše analitičar Njujork Tajmsa, Ukrajina trenutno ima malo opcija da zaustavi nedavne uspehe Rusije na bojnom polju. To znači da će svaki dogovor verovatno uključivati bolne ustupke Ukrajine, što bi se moglo posmatrati kao da Tramp nagrađuje Putina za invaziju. To takođe znači da će Rusija gotovo sigurno izvojevati veliku pobedu u ovom pregovaračkom procesu.

Ali Putin možda ima sopstvene podsticaje za sklapanje dogovora. Ruska privreda rizikuje povećanje inflacije zbog enormne potrošnje na rat, dok vojska trpi oko 1.000 ili više žrtava dnevno. A rešenje oko Ukrajine moglo bi da otvori put za smanjenje zapadnih sankcija.

Samo razgovori će biti izuzetno komplikovani. Mnogi sumnjaju da će Putin pregovarati sa dobrim namerama, dok Evropa i Ukrajina strahuju da će Tramp biti u iskušenju da sklopi dogovor sa Kremljom bez učešća Kijeva i EU.

AMERIKA I RUSIJA VODILE TAJNE PREGOVORE O UKRAJINI MESECIMA: Mali broj Trampovih savetnika bio je upoznat sa tim susretima

Ipak, Rusija i Ukrajina su napredovale ka postizanju sporazuma kada su poslednji put direktno pregovarale, još u proleće 2022. A neki stručnjaci veruju da je moguć sporazum koji bi zadovoljio želje Putina uz očuvanje nekog oblika suvereniteta i bezbednosti Ukrajine.

Ko je za pregovaračkim stolom?

Bajdenova administracija je nastojala da diplomatski izoluje Rusiju i rekla je da svi pregovori o sudbini Ukrajine moraju uključiti Ukrajince. Tramp je odstupio od tog pristupa 12. februara, kada je pričao o Ukrajini u dugom razgovoru sa Putinom, a zatim rekao da će „obavestiti“ ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o razgovoru.

Sada je Ukrajina ta koja izgleda izolovano. Zelenski je rekao da nije pozvan na pregovore između Trampovih najviših saradnika i njihovih ruskih kolega u Saudijskoj Arabiji. Evropske zemlje su takođe isključene, iako je ukupna pomoć EU Ukrajini od početka rata otprilike 140 milijardi dolara i veća od one koju su pružile Sjedinjene Države.

Tramp je rekao da će se „verovatno“ uskoro sastati sa Putinom u Saudijskoj Arabiji. Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska već su posredovali između Ukrajine i Rusije u pitanjima poput razmene zatvorenika i plovidbe Crnim morem.

Teritorija

Ukrajina je rekla da nikada neće priznati bilo kakvu promenu svojih granica. Rusija polaže pravo, ne samo na otprilike 20 odsto teritorije koju već kontroliše, već i za deo zemlje pod kontrolom Ukrajine u četiri anektirana regiona.

Mogući kompromis: Zamrznuti sukob

U ovom scenariju, Rusija zadržava kontrolu nad teritorijom koju je već zauzela, ali prestaje da se bori za više. Ukrajina i Zapad formalno ne priznaju rusku aneksiju, iako Rusija zadržava svoje šire teritorijalne pretenzije. Sporazum bi mogao da predviđa da će teritorijalni sporovi biti rešeni mirnim putem u nekom trenutku u budućnosti, recimo, 10 ili 15 godina, kako su ukrajinski pregovarači predložili za status Krima u mirovnim pregovorima 2022.

Potencijalni problem: Kursk

Ukrajina i dalje drži oko 400 kvadratnih kilometara teritorije u ruskoj oblasti Kursk. Rusija je odbacila ideju da bi Ukrajina mogla da koristi tu zemlju kao monetu u budućim pregovorima. Ali ako pregovori počnu pre nego što Rusija uspe da protera ukrajinske trupe odatle, Ukrajina će možda i dalje moći da pronađe način da iskoristi povlačenje iz Kurska za ustupke Rusije.

Dok Ukrajina želi da povrati teritoriju koju je Rusija zauzela, ona je takođe jasno stavila do znanja da je njena buduća bezbednost barem jednako važna, što znači zaštitu od nove ruske agresije. Ukrajina opisuje članstvo u NATO kao ključ ove zaštite. Rusija smatra da da je mogućnost ulaska Ukrajine u Alijansu egzistencijalna pretnja njenoj bezbednosti.

Trampova administracija je već jasno stavila do znanja da očekuje da će Rusija ovde imati prednost.

Ostavljanje otvorenog puta za ulazak Ukrajine u Evropsku uniju, ali ne i u NATO, moglo bi se predstaviti kao kompromis. Pre nego što su mirovni pregovori 2022. propali, ruski pregovarači su se složili sa detaljem u nacrtu sporazuma, u kom se navodi da će sporazum biti „kompatibilan sa mogućim članstvom Ukrajine u Evropskoj uniji“.

Bezbednosne garancije

Ako ne dođe do članstva Ukrajine u Severnoatlantskoj alijansi, Zelenski je predložio raspoređivanje 200.000 stranih vojnika u Ukrajinu kako bi se zaštitio prekid vatre. Analitičari kažu da Zapad ne može proizvesti tako veliku snagu. Kir Starmer, britanski premijer, rekao je da će njegova zemlja biti spremna da angažuje neodređeni broj mirovnih trupa.

Ali Rusija želi sopstvene „bezbednosne garancije“, kako bi osigurala da Ukrajina neće pokušati da obnovi svoje vojne kapacitete i povrati zemlju koju je okupirala Rusija. Ona želi da ograniči veličinu ukrajinske vojske i zabrani ulazak stranih trupa u zemlju.

Uvlačenje u ovu igru se naširoko smatra najtežim aspektom pregovora. Tim eksperata na čelu sa Markom Velerom, profesorom međunarodnog prava sa Kembridža koji se specijalizovao za mirovne pregovore, izradio je nacrt potencijalnog sporazuma koji predviđa kompromis: raspoređivanje malih međunarodnih snaga od 7.500 ljudi sa osobljem zemalja prihvatljivih i za Rusiju i za Ukrajinu, kako bi se mir očuvao na prvoj liniji fronta.

Velerov predlog predviđa hitne sankcije bilo kojoj strani ako ponovo se ponovo pokrenu borbe. To bi omogućilo Ukrajini da održi ograničene zajedničke vežbe sa drugim zemljama i da sarađuje sa njima u proizvodnji oružja i vojnoj obuci. Ne bi bilo stalnog raspoređivanja stranih trupa, ali bi Ukrajina mogla da primi mali broj tehničkog osoblja.

Dinamika prekida vatre

Trajnost svakog mira mogla bi zavisiti od sporazuma o prekidu vatre. Tomas Greminger, bivši švajcarski diplomata koji je bio uključen u praćenje prekida vatre u istočnoj Ukrajini nakon 2015. godine, ističe tri ključna pitanja.

1. Dogovor o „liniji kontakta“, koja odvaja Rusiju od teritorije pod kontrolom Ukrajine
2. Trebalo bi da postoji „linija razgraničenja“, ili tampon zona između zaraćenih snaga, kako bi se sprečilo da zalutali metak ili nesporazumi pređu u borbu
3. Moraće da postoji način da se obe strane pozovu na odgovornost za kršenje primirja

Jezik u sporazumima „mogao bi da bude veoma tehnički“ o pitanjima kao što su zona razgraničenja i sprovođenje primirja, rekao je Greminger, sada direktor Ženevskog centra za bezbednosnu politiku. Ali, rekao je on, taj jezik bi mogao biti „prilično odlučujući u pogledu toga da li će se primirje održati“.

NATO u istočnoj Evropi

Putin tvrdi da se njegov rat ne odnosi samo na Ukrajinu, već na prisiljavanje Zapada da prihvati novu bezbednosnu arhitekturu u Evropi. Nedeljama pre invazije, on je postavio ultimatum zahtevajući da NATO prestane da se širi na istok i da se povuče iz većeg dela Evrope. A u svom razgovoru 12. februara sa Trampom, Putin je upozorio na „potrebu da se eliminišu osnovni uzroci sukoba“.

To znači da će Rusija verovatno postavljati zahteve koji prevazilaze sudbinu same Ukrajine. Američki saveznici će verovatno tvrditi da će povlačenje NATO saveza povećati rizik od ruske invazije na zemlje poput Poljske i na Baltiku. Ali Tramp bi mogao da bude podložan takvom dogovoru, s obzirom na njegov skepticizam u vezi sa raspoređivanjem američkih trupa u inostranstvu.

Sve ovo će dovesti do neverovatno komplikovanih pregovora. Greminger, koji je radio sa stručnjacima bliskim vladama koje su zainteresovane za pronalaženje rešenja za pregovore, vidi najmanje tri pregovaračka koloseka:

* Američko-ruski
* Rusko-ukrajinski
* Rusko-evropski

Tramp i Putin

Putin takođe ima zahteve koji prevazilaze teritoriju i bezbednost. U mirovnim pregovorima 2022. godine, ruski pregovarači su pokušali da podrivaju ukrajinski identitet, zahtevajući da ta zemlja učini ruski jezik zvaničnim i zabrani imenovanje mesta po ukrajinskim borcima za nezavisnost. Ta pitanja će se verovatno ponovo pojaviti.

Putin bi takođe mogao da pokuša da iskoristi Ukrajinu kako bi dobio druge koristi od Trampa, poput ublažavanja sankcija. Ali to je njegova očigledna želja za velikom pogodbom sa Vašingtonom, smatraju neki analitičari, koja bi mogla da predstavlja njegov najveći podsticaj za sklapanje sporazuma.

– Putin bi želeo da ima dugoročni, produktivan odnos sa ovom administracijom. On mora biti spreman na ustupke – rekla je Rouz Gotemoler, bivša američka podsekretarka sa iskustvom u pregovorima sa Rusima.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter