
Foto: FREEPIK/baronizan2
PRVO CARSTVO U ISTORIJI ČOVEČANSTVA: Novo arheološko otkriće daje neverovatne detalje
Senzacionalno otkriće arhive Prvog carstva u istoriji: „Sve je zapisano! Tu su imena muškaraca, žena, dece...“
Državne arhive prvog carstva u istoriji otkrivene su su sumerskom gradu Girsu, današnjem Telou u Iraku. Neverovatni zapisi, najstariji istorijski izvori o kolevci civilizacije Mesopotamiji, pružaju jedinstven uvid u jedan kompleksan birokratski sistem iz vremena Akadskog carstva (2300-2150. pre nove ere).
– Nije različito od arhiva u Vajtholu. Ovo su pločice s natpisima carstva, prvi materijalni dokazi prvog carstva na svetu, pravi dokazi carske kontrole i kako je sve funkcionisalo – rekao je Sebastijen Rej, kustos Odeljenja za Mesopotamiju Britanskog muzeja i direktor Projekta Girsu.
Pročitajte: PENZIONIŠITE GOOGLE TRANSLATE: Apple inovacije koje će pomeriti sve granice
Girsu je jedan od najstarijih gradova na svetu, a u 3. milenijumu pre nove ere smatran je utočištem sumerskog herojskog boga Ningirsua. U vreme vrhunca imao je površinu od nekoliko stotina hektara, bio je nezavistan sve dok ga oko 2300. pre nove ere nije osvojio akadski vladar Sargon.
Sargon i nova forma vlasti
– Sargon je stvorio ovu novu formu vlasti osvajajući sve sumerske gradove u Mesopotamiji, stvarajući ono što većina istoričara naziva prvo carstvo na svetu – rekao je Rej.
Do ovog otkrića informacije o Sargonu, dodao je, bile su ograničene na fragmentarne i bombastične natpise ili mnogo kasnije akadske natpise koji „baš i nisu pouzdani“.
– Ovo je ekstremno važno, prvi put imamo konkretne dokaze, imamo sve na nalazištu. Neverovatni su detalji na ovim tablicama. Na njima je zapisano gotovo sve. Ako nestane ovca na obodu carstva, i to je zapisano. Bili su opsednuti birokratijom – objasnio je Rej.
On je dodao da na pločicama ispisanim klinastim pismom postoje zabeleženi prvi državni poslovi, isporuke, sva roba kojom se trgovalo, od ribe do domaćih životinja, od brašna do ječma, tekstila i dragog kamenja.
– Ljudi misle da kada nešto iskopamo odmah izgleda kao u muzeju, ali nije tako – dodala je ona.
– Jedna tablica navodi robu: 250 grama zlata, 500 grama srebra, ugojene krave, 30 litara piva… Zabeležena su čak i imena i zanimanja građana. Žene, muškarci, deca… Imamo imena za svakoga. Žene su imale važne funkcije u državi. Imamo visoke sveštenice, na primer. Ipak, društvo su uglavnom vodili muškarci. Ali uloga žena bila je viša nego u mnogim drugim društvima, to je neporecivo iz dokaza koje imamo – rekao je Rej.
Pločice su nađene u velikoj zgradi državne arhive, napravljenoj ciglama od blata i podeljenoj na sobe ili kancelarije. Neke pločice imaju, mape kanala, polja… Nalazište je originalno pronađeno u 19. veku, ali je pljačkano tokom dva zalivska rata.
Šta su pisali istoričari
– Tačni datumi akadskog perioda i dalje su predmet rasprave: standardno datiranje daje raspon od 2340. do 1259. p. n. e., ali postoji i novije od 2296. do 2105. p. n. e. Alternativni nazivi za ovaj period su Staro akadsko carstvo, akadski period i sargonski period. Poslednji proističe iz imena osnivača dinastije, Sargona; ostali se odnose na alternativno pisanje imena Sargonove prestonice, Agade/Akada, koja do danas nije pouzdano locirana. Ono što je važno zapaziti o Agadi/Akadu jeste da je grad bio sasvim nov – nije postojao pre, a svi izvori jednoglasno opisuju kako ga je podigao Sargon – napisala je Ameli Kurt u knjizi Stari istok i dodala:
– Naizgled iznenadan uspon akadske dinastije, njena dalekosežna osvajanja i pohodi, kao i njen naoko nagli pad doveli su do stvaranja velikog korpusa legendarnog i epskog materijala, kako na sumerskom tako i na akadskom. Priče se mahom usredsređuju na osnivača carstva, Sargona, te na njegovog čuvenog unuka Naram-Sina, koji se ponekad zbunjujuće predstavlja kao poslednji vladar, koji je najzad doveo dinastiju svog dede do katastrofalnog kraja. Istrajnu slavu ove dinastije ilustruju i takozvana ‚istorijska znamenja‘ iz starovavilonskog perioda.
– Sargonovo poreklo i uspon do vlasti ostaju sasvim zamagljeni raznim romansiranim pričama koje se kasnije vezuju za njega. Prema jednoj veoma kasnoj legendi o rođenju, koja koristi širom sveta popularni motiv junaka napuštenog po rođenju, bila je to priča od prosjaka do bogataša. Jedine odlike Sargonove rane istorije jesu te da je Akad bio nova pridošlica na političkoj sceni i da su Urzababa i Lugalzagezi bili njegovi savremenici, a u slučaju ovog drugog, i protivnici. Sve ostalo je neizvesno, čak i Sargonovo ime, koje doslovno znači „legendarni/pravi kralj“, izaziva sumnju. Ono što izgleda moguće jeste da je, pošto se učvrstio kao nezavisni vladar, Sargon preduzeo pohod na zapadni Iran, ratovao na severi i, ekonomski i politički možda najznačajnije, pokrenuo uspešne ratne kampanje protiv moćnih država kao što su Mari, Ebla i dalje na zapadu ‚sve do Kedrove šume i Srebrnih planina.
Sargona su nasledila dvojica njegovih sinova, Rimuš i Maništušu. Carstvo je svoj vrhunac dostiglo pod Naram-Sinom, ali je brzo nakon njega nestalo.
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74