Izvor: BSC HAPPY
27.03.2025 u 16:21
0

POSLE RUČKA: Šta je sve falsifikovanje

Današnja emisija "Posle ručka" televizije bsc HAPPY, gosti su advokat Predrag Savić, IT stručnjak Miloš Andrić, advokat Zoran Miljaković, bivši inspektor Dejan Radenković i žrtva prevare Drago Sošić

Drago šta je tvoja priča?

Nama se desilo to unazad nekoliko godina ali smo saznali to pre godinu dana. Moj deda koji je preminuo, se bavio biznisom i ostala je neka količina novca u banci, konkretno u VTB banci koja je kasnije prodata API banku. Dok god nemamo predmet završen sa ostavinskim rešenjem nemamo pravo pristupa novcu. Tokom korone je moj otac umro pa smo kasnije nastavili da rešavamo ostavinu od dede. Godinu dana nismo imali ročište. Kad je prešlo u predmet kod druge sudije, ona je tražila informaciju kod banke koliko sredstava se nalazi na računu. Došli smo do situacije da nas iz banke obaveste da su sredstva na računu nula dinara. Mi smo na računu imali 168 hiljada evra u dinarskoj vrednosti. Kada smo tražili na osnovu čega i kome je isplaćeno, isplaćeno je ženi koja faktički ne postoji koja je državljanin Hrvatske, koja je jednom ušla u državu i podigla novac. Osnovno pitanje je po kom osnovu je banka isplatila bez toga da provere u policiji naslednike, niti u sudu. Dotična je došla sa ostavinskim rešenjem da je naslednik. To se vodi na izvesnog Božidara, a moj deda se zove budislav Sošić. Banka dakle nije proverila ni kod policije ni u sudu. Ja sam to prijavio policiji. Oni su to uzeli u razmatranje i obratili se kolegama iz Hrvatske. Do danas nemamo rešen slučaj a sudija nas doveo u zbunjujuću situaciju – objašnjava Drago Sošić.

Prisustvovali smo aferi lažnih znački, vidimo da se trend nastavlja.

Moramo da razlikujemo lažne i prave koje su ukradene. To što vi pominjete 2020. godine to su bile značke koje su izrađivali sindikati. To donosi dodatnu zabunu kod građana. Ne postoji način da se odredi oblik i izgled tih znački i da to bude odobren od nadležnog organa. Nije usamljeni slučaj da se ne može ustanoviti da li je ukradena značka ili je falsifikovana. Bilo je primera gde korumpirani policajci daju svoje značke čak i oružje radi izvršenja zločina. Opet pak bilo je slučajeva da su dobijali informacije da neko poseduje velike količine novca pa su se oblačili kao policajci a pritom dobijali informacije od korumpirane policije – komentariše Dejan Radenković.

Očigledno se radi o falsifikovanim uplatnicama koje je lažni advokat dao sudu da bi prezentovao da su plaćene sudske takse. Ima i pečat pošte sada da li je pečat falsifikovan ili je imao saradnika iz pošte koji je stavljao original pečat pa su delili novac. Lice je osuđeno ali žrtva nije ništa dobila osim moralne satisfakcije. Malo je složenije pitanje da li bi pošta odgovarala i dala odštetu obzirom da je njihov pečat bio na dokumentu. Fizički je uplatnica došla u predmet ali novac nije legao na žiro račun suda. Nekada je moglo to da se proveri sada je to digitalizovano i onemogućeno mogućnost provere – navodi Zoran Miljaković.

Da li je elektronski potpis sigurniji i da li se može falsifikovati?

Definitivno je sigurniji od fizičkog. Postoje mehanizmi da bi se nešto falsifikovalo. Imamo „consent“ aplikaciju i ID proveru. Problem nastaje kada neke grupe ulože određene kapacitete da falsifikuju. Standardni pečat je vrlo lak da se tako nešto izradi, vi onda pošaljete na izradu, to je dosta olakšano pomoću veštačke inteligencije. Za sada ta aplikacija koja se koristi za elektronski potpis je zaista bezbedna. Bilo je pokušaja i svakodnevno postoje hiljade pokušaja ali nisu uspeli. Imali smo prilike da imate milione evra budu uložene u sigurnosne sisteme sa tokenima kojima se algoritmi menjaju na minut, ali onda kolega ostavi taj token i ode na kafu pa to neko slika i šalje dalje. U neku ruku smo nemarni – govori Miloš Andrić.

Kako prepoznati lažni novac?

Postoje mašine za brojanje novca koje lako prepoznaju falsifikovane novčanice. Postoji i super dolar, dolar je inače najčešće falsifikovan. Imamo zbiku sa opisom novčanica. Dakle otički varijabilne linije, fizički izgled, osećaj. Dolar je najčešće falsifikovan jer ima malo mera zaštite, kombinacija ravne i duboke štampe na licu, hratija krem boje, sigurnosni konac plave i crvene boje u masi hartije. to je skromna zaštita koja sa razvijenom tehnologijom se može vrlo lako falsifikovati. Naše novčanice imaju dobru zaštitu. Kada su falsifikati u pitanju nema mnogo potrebe za falsifikovanjem novca jer je bitnija kartica. Postoji razrađen sistem falsifikovanja holograma na karticama, za to je potreban laser tamna prostorija i mikroprinteve i polimerski materijal. Otkrivanje tih falsifikata je praktično nemoguće jer imate puno država koja gledaju na to kao korisnu stvar od koje sami mogu da zarade pa puštaju to preko zakona – komentariše Predrag Savić.

 

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter