
Foto: Pixabay/Ilustarcija
Depresivni poremećaj je jedan od tri najčešćih uzorka oboljevanja u svetu
Savremeni brzi tempo života, izlaže čoveka 21. veka, velikim naporima stalnog prilagođavanja svakodnvenim stresnim situacijama, čovek se oseća usamljenim i nesigurnim za svoju egzistenciju, što izaziva i anksioznost i depresiju.
Depresiju karakteriše patološko depresivno raspoloženje, gubitak interesovanja i zadovoljstva, smanjena energija, osećaj krivice, bespomoćnost, nisko samopoštovanje, poremećaj sna (nesanica ili preterano spavanje) i apetita (uglavnom smanjen, a može i povećan), loša koncentracija, crne misli.
Depresija se razlikuje od uobičajenih fluktuacija raspoloženja i kratkotrajnih emocionalnih reakcija na stres. Takođe se razlikuje i od tuge koja se javlja kao normalna reakcija na različite događaje i pomaže u prevazilaženju onoga što se dogodilo. Ono što karakteriše depresiju, a što je ključna razlika u odnosu na normalnu tugu su: intenzitet i trajanje, odnosno depresija je konstantna i surova, utiče na kognitivno i emocionalno doživljavanje i tumačenje.
Uzroci depresije su vrlo složeni obzirom da se i biološki i psihosocijalni faktori isprepleteni nalaze u osnovi depresivnog poremećaja. Naime genetski faktori, način odrastanja, odnos sa roditeljima, stresne situacije tokom detinjstva, osobine ličnosti i kasniji životni događaji mogu dovesti do depresivnog poremećaja.
Složenost biološke osnove ovog poremećaja obuhvata genetsku predispoziciju, biohemijske promene u metabolizmu hemijskih prenosnika (informacija) u nervnom sistemu (neurotransmitera) promene broja i osetljivost receptora (strukture na koje neurotransmiteri deluju); ali ne manje značajno i poremećaji ravnoteže hormona i imunskog sistema.
S druge strane, psihosocijalni faktori podrazumevaju zbir psiholoških i socijalnih komponenti koji doprinose razvoju depresije. Rani gubitak majke je značajan faktor osetljivosti na depresiju u kasnijem životu. Gubitak samopoštovanja je ključan za razvoj depresije. Ako se tokom ranog detinjstva ne ostvari podržavanje od strane roditelja, osoba će imati loše mišljenje o sebi i neće moći prihvatiti svoje slabosti i neuspehe, već će težiti savršenstvu koje nikada neće postići. Više stresnih životnih događaja ili značajni životni događaji (smrt u porodici, razvod braka, gubitak posla i drugo) su faktori rizika za razvoj depresije.
Freud objašnjava depresiju i „strahom od uspeha“. Druga važna psihoanalitička ideja o depresiji govori o ulozi Superega. Internalizacija strogog Superega dovodi do stalne kritike i tako izazva osećaj neuspeha tamo gde ga u stvari nema.
Kognitivna teorija podrazumeva negativnu percepciju sebe, drugih, budućnosti, što se u psihijatriji naziva Bekov-im kognitivni trijasom (prof dr Aaron T. Beck, američki psihijatar, kojeg smatraju ocem tzv. kognitivno-bihejvioralne terapije).
Bihejvioralne teorije u objašanjavanju depresije ističu naučenu bespomoćnost i gubitiničku životnu strategiju.
Happy BSC je spremio za vas najmoderniju mobilnu aplikaciju da biste nas lakše pratili i bili u toku sa svim vestima. Našu aplikaciju možete preuzeti za ANDROID i iPHONE
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74
Pročitaj još iz rubrike

LEKOVI I NAŠE TELO: Istraživanje pokazalo koji su efekti ibuprofena na naš organizam
