Izvor:
30.10.2019 u 08:19
0

STIŽE NAM ZIMA: Noć veštica, bdenje šamana ili paganska Nova godina

Sutra je Noć veštica. Većina vas će reći da je to amerikanizovani praznik koji putem Zapada dolazi i na naše prostore, ali nije tako. Noć veštica je, zapravo, stari paganski praznik koji potiče od Škota i Iraca.

Noć veštica se uvek praznovao kao kraj leta i početak zime. Praznovali su ga druidi na severozapadu Evrope u čast boga mrtvih Samahaina. Dan mrtvih je uvek padao 1. novembra i tad je počinjala Nova godina.

Vreme kad Gospodar smrti okuplja duše

Paganski druidi su smatrali da duša kad telo umre prelazi iz jednog tela u drugo. Verovali su da poslednjeg dana u godini Gospodar smrti okuplja duše preminulih u protekloj godini, koje su osuđene da žive u životinjskim telima dok im se ne odredi u koje će se oblike života nastaniti u narednih 12 meseci.

Ne bi li im izrekao lakšu presudu, duše su se dodovoravale Gospodaru mrtvih poklonima i molitvama. Pošto su ispaštale za svoje grehe, o Novoj godini duše su oslobađane da idu u druidski raj.

Vatra pokazuje put

Glavna osobina Noći veštica je paljenje logorske vatre, jer se smatra da te noći duhovi i veštice lutaju unaokolo i treba im pokazati put. U nekim delovima Irske, 31. oktobar je još poznat pod starim imenom “Oidhch Shamshna” ili “Bdenje šamana“. Šaman je paganski bog mrtvih kod starih druida.

Kelti su bili stočari i svoju stoku su krajem leta vraćali sa udaljenih pašnjaka. Pripremali su se za zimu i slavili praznik kraja leta. Oblačili su se u šarene nošnje, stavljali na sebe razne ukrase, većinom narandžaste i crne boje. Te boje simbolizuju žito i zimu, odnosno smrt.

Kako je pijanica Džek O’Lantern nasamario đavola

Tradiciju paljenja sveća u šupljim repama, Irci su vremenom zamenili paljenjem sveća u bundevama, verovatno iz praktičnih razloga, ali i zbog stare legende o lokalnoj pijanici Džeku O’Lanternu koji je bio poznat po škrtosti, ali i lukavstvu i tome što je uspeo da pređe đavola čak dva puta.

Postoje razne verzije te priče, a jedna je da je Džek prevario đavola tako što mu je postavio šuplju bundevu u obliku svog lica. Kad je Džek umro, nije mogao da ode u raj, ali ga ni đavo nije hteo u paklu. Zato je Džek bio osuđen da luta između sveta živih i mrtvih, a put mu je pokazivala jedino bundeva koju je imao kod sebe i u kojoj se nalazila sveća.

U Irskoj je do početka prošlog veka vbladao običaj da se organizuju povorke predvođenje čovekom u beloj odori, sa maskom u obliku konjske glave. Konj je bio posvećen bogu sunca, što ukazuje na to da taj običaj predstavlja ostatak druidskog obreda. Povorka je od seljaka prikupljala darove u čast starog druidskog boga čije se ime vremenom izmenilo u starom druidskom jeziku. Ukoliko povorka nije velikodušno čašćavana seljake su varali pretnjama da će im kletvama uništiit useve za sledeću godinu!

Noć veštica slavili i Stari Rimljani

Sem pagana, ovaj praznik je bio poznat u Rimu gde su se paganskom običaju pridružili rimski običaji. U to vreme, negde oko 1. novembra, priređivani su festivali u čast boga Pomona, gde orasi i jabuke igraju važu ulogu, jer predstavljaju zmiske zalihe voća.

Religijske povorke su postojale u staroj Grčkoj i Rimu, bogate srednjevekovne crkve su imale običaj da paradiraju noseći mošti svetaca-zaštitnika. Siromašnije parohije nisu bile u mogućnosti da nabave mošti, pa su se koristile naslikanim predstavama svojih svetaca-zaštitnika.

Prema starom rimskom verovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svetom, ubija srndaća – boga Sunca, a boginju plodnosti odvodi u podzemlje, do proleća.

Ta noć predstavlja umiranje stare i započinjanje Nove godine, propraćena prolaskom mrtvih. Zato su ljudi na prozore svojih kuća ostavljali šuplje repe sa upaljenom svećom da bi se grešne duše uplašile i otišle, a dobre duše pronašle put kući.

Dan mrtvih i u hrišćanstvu

Sve ima svoje zašto. Oduvek su paganski narodi verovali da duše ne umiru i da mrtvi nastavljaju da žive posle smrti. Zato su i imali Dan mrtvih. Posle je taj dan uveden kao dan sećanja na Nimroda, čija je žena Semiramida tvrdila da je on posle smrti još u životu.

Ako se vratimo u najranije hrišćanstvo, kažu da je Hrist dobio ključeve od groba i mrtvih kada je vaskrsao. Na taj način i on je postao Gospodar mrtvih. Neretko se taj praznik povezuje i sa samim đavolom. Prema hrišćanima, pagani su bili đavolovi učenici i oni su slavili đavola.

Nekakao kroz vekove Dan mrtvih postao je i katolički praznih Svih svetih jer navodno bilo je mnogo duhova pa ih je crkva ujedinila u jedan dan – 1. novembar.

Nataša Ilić/www.rokselana.com

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter