Izvor: TELEGRAF.RS
16.05.2025 u 10:04
0

ČOVEČANSTVU PRETI KATASTROFA: Nivo kiseonika opada u vodama i izumiru životinje

Nivoi kiseonika u jezerima širom sveta naglo opadaju, pokazuje novo opsežno istraživanje koje upozorava na sve ozbiljnije posledice klimatskih promena i zagađenja na slatkovodne ekosisteme. Iako su slični trendovi zabeleženi i u rekama i morima, neka jezera gube kiseonik čak devet puta brže nego okeani.

Prema podacima objavljenim u naučnom časopisu Science Advances, između 1980. i 2017. godine nivo kiseonika pao je za 5,5 odsto u površinskim vodama i čak 18,6 odsto u dubljim slojevima jezera. Taj pad ima ozbiljne posledice za biljni i životinjski svet, uključujući masovna uginuća riba i druge divljači – poput onih zabeleženih u reci Odri u Poljskoj 2022. godine.

Geograf Jibo Džang iz Kineske akademije nauka (CAS) i njegove kolege koristili su satelitske snimke, kao i geografske i klimatske podatke, kako bi rekonstruisali događaje koji su doveli do ovih gubitaka kiseonika. Više od 80 odsto od 15.535 ispitanih jezera sada ima smanjene nivoe kiseonika.

 

Između 2003. i 2023. godine, 85 odsto tih jezera beležilo je stalni porast broja dana sa toplotnim talasima godišnje. Više temperature smanjuju sposobnost kiseonika da se rastvori u vodi.

Posledice klimatskih promena

Džang i njegov tim izračunali su da su toplotni talasi doprineli sa 7,7 odsto gubitka kiseonika, zbog brzih i značajnih promena u rastvorljivosti kiseonika u vodi. Istraživači su još 10 odsto gubitka pripisali sve većem cvetanju algi, koje dodatno pogoršava zagrevanje, kao i povećanoj količini hranljivih materija – uključujući ispiranje veštačkog đubriva i stajnjaka – koje završavaju u našim vodotokovima.

Međutim, dugoročno povećanje temperature odgovorno je za najveći deo smanjenja kiseonika u jezerima, navodi se u istraživanju.

Trenutno zagrevanje odgovorno je za čak 55 odsto smanjenja nivoa kiseonika, procenjuju istraživači. Ako se ovaj trend nastavi, jezera na Zemlji mogla bi do kraja veka imati i do 9 odsto manje kiseonika u najgorem klimatskom scenariju, upozorava tim.

Prirodna i veštačka jezera pokrivaju oko 5 miliona kvadratnih kilometara kopnene površine planete. Često su dom jedinstvenim vrstama koje ne postoje nigde drugde na svetu. Padovi nivoa rastvorenog kiseonika ozbiljno narušavaju te ekosisteme, stvarajući „mrtve zone“ u kojima životinje ne mogu da prežive.

Nagli padovi izazivaju masovna uginuća divljih životinja, koja su sve češća u svetskim vodenim tokovima. Poslednjih godina, jegulje na Novom Zelandu, kao i mnoge vrste riba i školjki u Poljskoj i Nemačkoj, postali su primeri tog jezivog fenomena.

Jezera takođe beleže veće isparavanje, jer toplija atmosfera zadržava više vlage. To ubrzava vodeni ciklus Zemlje, uzrokujući ekstremne prelaze iz intenzivno suvih u poplavno vlažne uslove. Svi ovi poremećaji izazivaju haos u jezerskim ekosistemima i privredama koje od njih zavise, ugrožavajući bezbednost snabdevanja hranom.

Osim hitne potrebe za ublažavanjem globalnog zagrevanjasmanjenje poljoprivrednog otpada koji se ispira u naše vodotokove takođe bi pomoglo očuvanju dostupnosti kiseonika.

Sadnja podvodne vegetacije i izgradnja močvara takođe može pomoći u obnovi jezerskih ekosistema“, izjavio je ekolog Ši Kun iz CAS-a za kinesku novinsku agenciju Xinhua.

 

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter