Izvor: Tanjug
17.06.2020 u 10:28
0

DVADESET GODINA SUŠA Šteta veća od pet milijardi evra

Ministarstvo zaštite životne sredine danas je, povodom obeležavanja 17. juna, Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše, saopštilo da su od 2000. suše u Srbiji pričinile štetu veću od pet milijardi evra.

Ministarstvo navodi da je započelo izradu Nacrta nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta i ublažavanja posledica suša radi očuvanja zemljišta kao najdragocenijeg resursa.

Ovim dokumentom, kažu u Ministarstvu, biće utvrđene praktične mere neophodne za borbu protiv dezertifikacije, kao i neophodne uloge i aktivnosti vlade, lokalnih zajednica i korisnika zemljišta.

Ministarstvo navodi da u kontinuitetu realizuje aktivnosti, kako bi plodno zemljište kao neobnovljiv resurs očuvali i za buduće generacije i dodaje da i ove godine stavlja u fokus javnosti borbu protiv pojava koje u velikoj meri degradiraju zemljište, prirodne resurse i ugrožavaju biodiverzitet.

Ovogodišnje obeležavanje Svetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše UN su posvetile uticaju porasta svetske proizvodnje i široke potrošnje na zemljište.

Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše svake godine posvećen je drugoj temi, a ove godine slogan Food.Feed.Fibre. ukazuje na uticaj prizvodnje hrane i modne industrije na zemljište.

Ideja je potekla od Irfana Misvarija koji je ukazao na uticaj modne industrije na zemljište i vodu u indonežanskoj provinciji Zapadna Java.

U ovoj oblasti koja se tokom sušne sezone pretvara u sušno područje, u uzgoju pamuka preko stotinu tekstilnih i modnih kompanija iskoristi više od 2.500 litara vode za proizvodnju jedne majice.

Ministarstvo se ovogodišnjom manifestacijom pridružuje pozivu UN da svojim svakodnevnim ličnim izborima, promenom navika u ishrani, odevanju i životom u harmoniji s prirodom, doprinesemo očuvanju i obnavljanju zemljišta, očuvanju biodiverziteta i ublažavanju posledica klimatskih promena.

Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše ustanovile su UN kako bi ukazale na neophodnost zajedničkog globalnog odgovora na destruktivne posledice procesa dezertifikacije i suše koje su na delu širom sveta.

Danas je više od dve milijarde hektara nekadašnjeg plodnog zemljišta degradirano, a preko 70 posto prirodnih ekosistema izmenjeno.

Rast svetske populacije, sve veći obim proizvodnje stočne hrane i proizvodnje jeftine brzo potrošne odeće imaju veliki negativni uticaj na zemljište, ali i na stanje ekosistema i biodiverziteta.

Procenjuje se da će do 2030. godine za proizvodnju hrane biti odvojeno dodatnih 300 miliona hektara zemljišta, dok će 35 odsto više plodnog zemljišta biti korišćeno za potrebe modne industrije.

Ovakav trend uticaće i na klimatske promene, s obzirom da četvrtina emisije gasova sa efektom staklene bašte dolazi od poljoprivrede, šumarstva i drugih vidova korišćenja zemljišta, dok proizvodnja odeće i obuće uzrokuje osam odsto emisije gasova sa efektom staklene bašte, sa procenom da je moguće da do 2050 godine ovaj procenat naraste i do 50 odsto.

Ministarstvo navodi da dezertifikacija zemljišta sa kojom se suočavaju skoro sve zemlje sveta, podrazumeva degradaciju zemljišta sa smanjenjem, odnosno gubitkom biološke i ekonomske produktivnosti.

Uzroci dezertifikacije zemljišta su brojni, ali uglavnom su posledica ljudskih aktivnosti, kao što su promena namene korišćenja zemljišta, nekontrolisana seča šuma, nekontrolisana urbanizacija, neadekvatni tretman obradivog zemljišta, a neposredni uzrok su i klimatske promene, različite forme erozije zemljišta, poplave…

Procesi degradacije zemljišta manifestuju se na različite načine, od smanjenja prinosa useva, do smanjenja produktivnosti ekosistema i gubitka biodiverziteta.

Srbija je od 2007. godine potpisnica „Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi“.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter