Izvor: Happy BSC
06.11.2021 u 08:23
0

VUK KARADŽIĆ: Na današnji dan rođen je tvorac prvog rečnika srpskog jezika

Vuk Stefanović Karadžić bio je srpski pisac, prvi srpski lingvista, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina, pisac prvog rečnika srpskog jezika i jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Srbije.

Rođen je na današnji dan, 6. novembra 1787. godine u selu Tršić, u Srbiji koja je tada pripadala Otomanskom carstvu. Njegovi roditelji, Stefan i Jegda bili su zemljoradnici i pre Vuka dobili su petoro dece koja su umrla veoma mala. Kada su dobili šesto dete, dali su mu ime Vuk, po narodnom običaju kako mu veštice i duhovi ne bi naudili. Njegova porodica se doselila iz Crne Gore iz Drobnjaka. Majka Jegda, devojački Zrnić, rodom je iz Ozrinića kod Nikšića. 

PROČITAJTE JOŠ: Pre 71 godine osnovan je Muzej primenjene umetnosti

Vuk je najznačajnija ličnost srpske književnosti prve polovine XIX veka. Učestvovao je u Prvom srpskom ustanku kao pisar i činovnik u Negotinskoj krajini, a nakon sloma ustanka preselio se u Beč, 1813. godine. Tu je upoznao Jerneja Kopitara, cenzora slovenskih knjiga, na čiji je podsticaj krenuo u prikupljanje srpskih narodnih pesama, reformu ćirilice i borbu za uvođenje narodnog jezika u srpsku književnost zahvaljujući kojima je u srpski jezik uveden fonetski pravopis, a srpski jezik je potisnuo slavenosrpski jezik koji je u to vreme bio jezik obrazovanih ljudi. Tako se kao najvažnije godine Vukove reforme ističu: 1818, 1836, 1839, 1847 i 1850 godina. 

Njegovi najveći doprinosi su zapisivanje narodne književnosti koja je do tada isključivo prenošena usmenim putem i reformacija srpskog jezika kojom je stvorio jedan od najjednostavnijih i najlogičnijih pravopisnih sistema. Njegov koncept azbuke „jedno slovo jedan glas“ u britanskoj enciklopediji Britanika opisuje se kao jedan od „najjednostavnijih i najlogičnijih sistema izgovora“. 

Za života je izdao mnoge knjige narodnih pesama i priča kao i običaja, srpsku gramatiku i “Srpski rječnik” koji je sadržao reči i psovke koje su se govorile u narodu. 

PROČITAJTE JOŠ: PROČITAJTE JOŠ: „Upotreba čoveka“ NAJBOLJA PREDSTAVA NA FESTIVALU I VRŠCU  

Prvu zbirku narodnih pesama izdao je 1814. godine pod nazivom “Mala prostonarodna slaveno-serbska pjesnarica” i jednu gramatiku “Pismenica serbskoga jezika”, kako bi pomogao čitaocima da što bolje razumeju njegovu knjigu, a 1815. godine “Narodnu srbsku pjesnaricu”.

U Rusiju odlazi 1818. godine, a zatim se vraća u Srbiju kako bi sakupio dodatni materijal za proširenu zbirku pesama koju je nameravao da objavi u četiri toma koji su  izdati su u periodu od 1823. do 1833. godine i nose nazive: Ženske pjesme, Pjesme junačke najstarije, Pjesme junačke srednjijeh vremena i Pjesme junačke novijih vremena o vojevanju za slobodu. 

Zahvaljujući Vukovim naporima i saradnji sa učenim ljudima, narodna književnost je naišla na izuzetan prijem kod slovenskih i neslovenskih naroda. Vuk je 1823. godine upoznao Jakoba Grima, strijeg brata Vilhelma Grina sa kojim je stekao zajedničku slavu objavljivanjem zbirke nemačkih bajki. Između 1828. i 1832. godine bio je u službi kneza Miloša Obrenovića i predavao je francuski jezik kneževim sinovima, prevodio je Napoleonove zakone na srpski jezik i pisao o istoriji Srbije. 

PROČITAJTE JOŠ: Balet “Hazarski rečnik – Lovci na snove” na festivalu u Moskvi

Pravoslavna crkva je 1832. godine Vukovu azbuku i narodne pesme prezrela kao vulgarne i prevratničke. Vuku su zamerali što je uzeo slovo j iz latinice, što je koristio ijekavski izgovor, ali i nepristojne reči koje su se našle u rečniku. U to vreme učen svet govorio je slavenosrpskim i crkveni velikodstojnici, pre svih karlovački mitropolit Stefan Stratimirović bili su protivnici Vukove reforme, navodeći da će koristiti „jezik govedara“. Već do 1835. godine, protestovanje protiv njegovog rada se stišalo, a njemu je konačno dodeljeno priznanje za svoj doprinos Srbiji. Nakon što se penzionisao, Karadžić je imao vremena da putuje, sakuplja materijal i ponovo pregleda svoje ranije zbirke koje čine važan deo srpske tradicije, kulture i istorije.

Vuk Karadžić je imao tri velike ljubavi: u mladosti Ružu Todorovu, Saru dok je boravio u Negotinu posle Prvog srpskog ustanka i Anu, sa kojom je proveo najveći deo života. Sa Bečlijkom Anom Kraus Vuk je bio u braku 50 godina i izrodili su trinaestoro dece, od kojih su roditelje nadživeli ćerka Vilhelmina – Mina i sin Dimitrije.

Vuk Karadžić umro je u Beču 1864. godine, gde je i sahranjen, ali su mu 1897. mošti prenete u portu Saborne crkve po naredbi kralja Aleksandra. 

Od sada naše vesti možete čitati i na zvaničnom Twitter nalogu HappyBSC portala.

Happy BSC je spremio za vas najmoderniju mobilnu aplikaciju da biste nas lakše pratili i bili u toku sa svim vestima. Našu aplikaciju možete preuzeti za ANDROID i iPHONE

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter