Izvor: Happy BSC
16.05.2022 u 21:38
0

„Zapad je još jednom pokazao svoje licemerje“, „Prisustvujemo istorijskim planetarnim dešavanjima“ u emisiji „AKTUELNOSTI“ na HAPPY TV

U emisiji „AKTUELNOSTI“ na HAPPY TV o najnovijim dešavanjima u rusko-ukrajinskom sukobu ali i o drugim aktuelnim svetskim dešavanjima govorili su u emisiji: Miodrag Linta iz Saveza Srba regiona i sociolog prof. dr Ilija Kajtez.

Naši sagovornici su se složili da je trenutna situacija zabrinjavajuća i da je na pojedincima da odluče da li će već jako komplikovan rat proširiti.

Happy BSC je spremio za vas najmoderniju mobilnu aplikaciju da biste nas lakše pratili i bili u toku sa svim vestima. Našu aplikaciju možete preuzeti za ANDROID i iPHONE

Sociolog prof. dr Ilija Kajtez rekao je da je u toku rat unipolarnog sveta koji sigurno silazi sa svetske scene i multipolarnog i da prisustvujemo istorijskim dešavanjima.

„Ne znam šta je vodilo državno rukovodstvo Finske i Švedske koji su živeli 50-60 godina u jednom savršenom miru sa Sovjetskim savezom i Ruskom Federacijom. Verovatno se radi o jako velikim pritiscima čelnika NATO pre svih Vašingtona. Važno je reći da ODKB zajedno sa Šangajskom organizacijom za bezbednost, kao i BRICS-om ustvari je taj drugi narastajući pol koji će se suprostaviti tom unipolarnom svetu. Tako da je rat u Ukrajini zapravo rat između unipolarnog sveta koji lagano ali sigurno silazi sa svetske scene i multipolarnog sveta odnosno premeštanja centra svih zbivanja u Aziju odnosno Evroaziju tako da praktično mi imamo tu sreću ili nesreću da prisustvujemo istorijskim dešavanjima koja su planetarna“, naglasio je Kajtez.

On je istakao da je zabrinjavajuća činjenica gomilanje ukrajinske vojske na granici sa Belorusijom, a posebno je opasna ukoliko bi neko želeo da proširi postojeći sukob.

„To je zabrinjavajuće, ukoliko neko sa zapada želi da proširi postojeći sukob, koji je inače već komplikovan, složen, opasan i eksplozivan. Ukoliko želi da ga proširi, prvo na Belorusiju, a potom sledeći korak, možda i na Poljsku. Tu stvari počinju polako da se otimaju kontroli. Kao što je naš nobelovac Ivo Andrić rekao: „Ponekad se rat otrgne“. To nije dobra vest. Bilo kakvo grupisanje snaga, pre svega prema zemljama koje nisu u ratu, s tim što je Belorusija je celokupnim kapacitetom uz Rusiju jer to je jedan narod, bilo kakvo proširivanje sukoba na eventualno Moldaviju, Belorusiju ili ne daj Bože Poljsku, podrazumeva da smo korak bliže Trećem svetskom ratu a onda i nekom nuklearnom ratu. To je veliko i opasno igranje. Belorusija se u velikoj meri suzdržava, Moskva i ne očekuje od nje da bude angažovana, znajući kakve posledice proširivanje sukoba može da donese, Zapadu jako odgovara da se desi rat između svih Slovena. Imamo rat dva slovenska naroda, ako bi kojim slučajem Poljaci koji su prvi u ešalonu te anti-ruske histerije, još ako bi se uključila Belorusija, pa i specijalni rat protiv Srba na Balkanu, bilo bi sa stanovišta Zapadnog kolektiviteta da svi Sloveni ratuju jedni protiv drugih“, naglasio je sociolog.

„TO JE NEMOGUĆE“ Turci ugasili sve nade Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO!

Miodrag Linta iz Saveza Srba regiona naglasio je da su pravi potezi Rusije doveli do toga da se Čečeni rado bore kao dobrovoljci u Ukrajini

„Mislim da je dolaskom Vladimira Putina na čelo Rusije, da je on pokazao jedno razumevanje za pitanje Čečenije i njihovih brojnih problema. Putin je napravio jedan strateški sporazum sa liderima čečenskog naroda i oni su oni videli iskrenost u Putinu, da on poštuje njihova nacionalna, kulturna i druga sva prava. Rusija je uložila ogromna sredstva u obnovu Čečenije. Čečenski narod je u velikoj većini prihvatio ispruženu ruku Moskve i ruskog naroda, odnosno predsednika Putina. Kao rezultat toga vidimo prijateljske odnose između ta dva naroda i mislim da je to za jednu pohvalu, da vidimo kako je moguće rešavanje pitanja jedne nacionalne manjine. Kada centar pokaže razumevanje, a Putin je to pokazao, mi vidimo mir i stabilnost u Rusiji, vidimo jedan odnos Moskve prema svojim nacionalnim manjinama koji je za primer mnogim drugim državama u svetu“, rakao je Linta.

On je kritikovao licemerni odnos zapadnih sila i politiku dvostrukih standarda.

„To je jedna od očekivanih posledica politike zapadnih sila. Mi vidimo jedno licemerje zapadnih sila u odnosu prema Ukrajini i u odnosu prema Srbiji. Imali smo skoro sastanak grupe G7, najmoćnijih država Zapada (SAD, Kanada, Nemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija i Japan) i oni su na tom sastanku istakli da neće prihvatiti razbijanje Ukrajine i njenog teritorijalnog integriteta ni po koju cenu. Da traže da Srbija uvede sankcije Rusiji i da se disciplinuje secesionistička politika Banjaluke. Vidite jedan vrhunski cinizam. Sada se zapadne sile pozivaju na poštovanje međunarodnog prava, poštovanje međunarodnog poretka, a sa druge strane brutalno su rušili međunarodno pravo NATO agresijom i priznanjem lažne države Kosovo. Sada očekuju da mi poštujemo međunarodno pravo, a da se u našem slučaju to ne čini. To je vrhunac politike dvostrukih standarda. Srbija treba da gleda svoje interese, Srbija treba da vodi svoju politiku, da ima najbolje odnose sa svima“, zaključio je Linta.

*Gledajte „Happy“ kablovske kanale i to: „Moje happy društvo“, „Moj happy život“, „Moja happy zemlja“ i „Moja happy muzika“.
Program se emituje kod kablovskih operatera „IrisTV“ i „Supernova“, a možete ih pronaći na sledećim kanalima:
„Moje happy društvo“ – IrisTV / 171 ; Supernova / 71
„Moj happy život“ – IrisTV / 172 ; Supernova / 72
„Moja happy zemlja“ – IrisTV / 173 ; Supernova / 73
„Moja happy muzika“ – IrisTV / 174 ; Supernova / 74

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter