DRAMATIČNA PROCENA ZA ZAGREB: Ako pukne savski nasip, ugroženo najmanje 342.000 građana

U dokumentu „Procena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba“, koji su za Grad Zagreb izradili stručnjaci različitih profila u 2019. godini, navedeni su najgori mogući scenariji za potres, poplavu, industriju opisane su nesreće, toplotni talasi i epidemije.

U KOMŠILIKU PONOVO ZEMLJOTRES! Hrvatska se strese!

Tako se pominje najgori mogući scenario za poplavu, za koji se kaže da je krajnje malo verovatan, ali je potrebno biti svestan takvog scenarija, odnosno imati plan i sistem delovanja i za njega. Opisuje se, kako kažu, „najgori mogući scenario male verovatnoće, ali najveće posledice”.

Posebna briga službi nije bio samo porast vodostaja, koji je dostigao tri najviša nivoa u istoriji merenja u Zagrebu i okolini, već i činjenica da je protok Save bio na rekordnim nivoima. količina vode koja se prelila za kratko vreme bila je izuzetna, pa je snaga tog vodenog talasa ogromna. Ovo je bilo neviđeno opterećenje za nasipe koji su već bili dobro natopljeni kišom. Međutim, Hrvatske vode su u subotu uveče objavile: Nasipi su u dobrom stanju!

– Posledice poplave izazvane pucanjem savskog nasipa bile bi katastrofalne. Iako je mala verovatnoća da će zbog redovnog održavanja vodozaštitnih objekata doći do pucanja savskog nasipa, u slučaju ovakvog scenarija, pored većih oštećenja, pogoršaće se i kvalitet života u poplavljenim područjima, doći će do značajan broj dugotrajno raseljenih lica, a epidemiološka situacija će takođe biti veoma ozbiljna.

Verovatnoća događaja za mogućnost pucanja nasipa na području Grada Zagreba, s obzirom na dosadašnje pokazatelje, može se oceniti izuzetno niskom, navodi se u dokumentu.

– Scenario će opisati situaciju koja može nastati nakon pucanja savskog nasipa na području Grada Zagreba za vrijeme visokog vodostaja. Ovakvim sledom događaja, pored određenog broja poginulih i povređenih, u zoni plavljenja bi nastala i značajna materijalna šteta, a bili bi ugroženi i mnogi kritični infrastrukturni objekti, škole i vrtići. Posebna opasnost odnosi se na mogućnost pucanja savskog nasipa noću. U ovom slučaju posledice su još gore, jer veliki iznenadni prodor vode u gradska naselja koja su najbliža reci Savi može da uruši niske objekte (prizemnice), dok u njima ima stanovnika, pre preduzimanja bilo kakve evakuacije i mere spasavanja, piše on.

– Biće uzet u obzir najgori mogući scenario male verovatnoće, ali sa najvećim posledicama. Ideja je da se opiše najgora moguća situacija da se postave temelji za preventivno planiranje i operativno jačanje snaga civilne zaštite na području Grada Zagreba, što predstavlja proces smanjenja rizika. Poplava može ozbiljno ugroziti objekte kritične infrastrukture na području Grada Zagreba samo kao posledica pucanja savskog nasipa.

S obzirom na sve učestalije vremenske nepogode, posebno grmljavine koje uključuju veoma veliku količinu padavina, neki objekti kritične infrastrukture mogu biti poplavljeni zbog nedovoljne propustljivosti kanalizacionog sistema koji ne može da prikupi dovoljnu količinu vode, ali ovakvi događaji mogu samo privremeno da poremete rada i ne očekuju se veće štete, piše u nastavku.

Kako se dalje navodi, u urbanim sredinama koje se nalaze uz severnu i južnu obalu Save, problem predstavljaju i podzemne vode koje za vreme visokog vodostaja poplave podrume zgrada. ali ovakvi događaji ne mogu ozbiljno da ugroze objekte kritične infrastrukture, ali mogu otežati rad.

Jer nisu sva naselja Grada Zagreba vezana za glavni sistem vodosnabdevanja, u slučaju poplava lokalne vodovodne mreže mogu zamutiti tokom i nakon poplava, a zagađenje izvorišta može dovesti do epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

Da bi došlo do „katastrofalne“ poplave, meteorološki uslovi moraju biti izuzetno nepovoljni – velike količine padavina (visokog intenziteta i dugog trajanja) moraju pasti kako na području Hrvatske, tako i na području Slovenije. Realna opasnost, iako malo verovatna, koja može prouzrokovati veoma velike štete usled plavljenja, može predstavljati pucanje savskog nasipa pri visokim vodostajima. Takva situacija dovela bi do plavljenja velikog dijela naseljenog područja Grada Zagreba i nanijela bi ogromnu štetu stambenom fondu, gospodarstvu i kritičnoj infrastrukturi. Gradske četvrti Stenjevec, Trešnjevka – sever, Trešnjevka – jug, Trnje, Peščenica – Žitnjak, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i manji delovi gradskih četvrti Podsused – Vrapče, Donji Grad, Črnomerec, Maksimir, Sesvete i Brezovica bio bi poplavljen.

Najveća opasnost predstavlja pucanje savskog nasipa na području grada pri visokim vodostajama, praćeno propadanjem retenzije u podsljemenskom području. Veću štetu mogu prouzrokovati i bujične poplave izazvane kratkotrajnim padavinama visokog intenziteta, ali se u ovom slučaju šteta očekuje na manjem geografskom području izloženom nevremenu (deo naselja), a ne na širem području naselja. grad.

– Scenario je indikativan i opisuje najgoru moguću situaciju. Mala je verovatnoća da će sve okolnosti biti najnepovoljnije, ali scenario opisuje skup svih mogućih i malo verovatnih događaja u vezi sa pretnjom. Cilj ovakvog scenarija je da podstakne razmišljanje o preventivnim merama koje je potrebno preduzeti u cilju smanjenja rizika i jačanja pripravnosti, navodi se.