Izvor: Blic
30.04.2024 u 11:00
0

EVO KOJIH PET OSOBINA NASLEĐUJEMO OD RODITELJA: Samo OVA stvar može sve da preokrene!

Najnovije istraživanje o nasleđivanju osobina od roditelja optuženo je da je "preuveličano", ali na uzorku od hiljadu ispitanika pokazalo se da su deca po karakteru i osobinama roditeljima slična tek 39%.

Pitanje u kojoj meri karakteristike roditelja utiču na ličnost deteta, a u kojoj meri okruženje, jedno je od najstarijih u području psihologije i odgajanja.

Istraživanje Renea Motusa sa Univerziteta Edinburgu, pratilo je preko hiljadu krvnih srodnika kako bi se ustanovilo u kojoj meri deca nasleđuje ‘velikih pet’ osobina: otvorenost, savest, društvenost, empatiju i neurotičnost.

Rezultati su pomalo šokantni: pokazalo se da nema veće šanse da dete deli istu karakteristike ličnosti s roditeljem kao s bilo kojim strancem! Konkretno, samo je 39% šanse da će dete biti nalik roditelju u ovim kategorijama, dok je 33% šanse da će deliti ove osobine s nasumičnom osobom.

Robert Plomin, profesor bihevioralne genetike, osudio je istraživanje za manjak čvrstih dokaza.

‘Ne verujem u to – gde su dokazi? Rad se čini prenaduvanim, u smislu premise i dužine trajanja’, rekao je autor knjige koja govori upravo o suprotnoj tezi i tome kako DNK uslovljava našu ličnost (‘Blueprint: How DNA Makes Us Who We Are’).

U knjizi je izneo tezu da je poligenim testiranjem moguće ustanoviti da naše genetsko nasleđe ima mnogo veću ulogu u određivanju našeg ponašanja i osobina ličnosti nego što je nauka ranije priznavala.

Robert Plomin i njegova teza takođe ima brojne kritičare, jer osporavaju tezu da je i socioekonomski status roditelja deo genetskog, a ne okolišnog nasleđa.

STARA SRPSKA IMENA KOJA IMAJU POSEBNO ZNAČENJE: U narodu se veruje da Bog posebno čuva ljude koja se OVAKO zovu!

Na sve se osvrnula i psihoterapeutkinja Dženifer Kavli.

‘Ljudi nemaju naviku da govore o osobinama ličnosti. Više govore i iskustvima i odnosima, iako, pretpostavljam, i u to u velikoj meri utiče na našu ličnost.’

Na primer, istakla je da se mnogi njeni klijenti boje da postanu kao roditelji, naročito kada dobiju decu.

‘Ako je njihov roditelj gubio živce, troše ogromnu energiju na izbegavanje ponavljanja obrazaca, koje možemo nazvati čak i crtama ličnosti.’

Tvrdi da se to posebno vidi kod muškaraca čiji su očevi bili zlostavljači. Ali još uvek nije utvrđeno je li sklonost ljutnji nesladna ili naučena osobina.

Čak i netko poput Plomina, prozvan genetskim deterministom, naglašava da ne nasleđujemo toliko osobina koliko sklonost prema njima. Hoće li se, kako i kada te predispozicije ostvariti zavisi o nizu složenih faktora, s kojima nauka nije u potpunosti upoznata.

Jedini zaključak u kojem se slažu gotovo sva dosadašnja istraživanja jest da je (zasad) nemoguće odvojiti gene od okoline, biologiju od kulture i osobu kakva jesmo od osobe kakva treba da postanemo.

Nauka se možda približava odgovorima koji će rešiti pitanje našeg genetskog nasleđa, ali ono što mi s time učinimo i kakva osoba odlučujemo biti – ostaje samo na nama.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter