Izvor:
06.10.2016 u 21:07
0

U PONEDELJAK U MUZEJU SPC: Patrijarh otvara veliku izložbu ikonopisa

Izložba "Srpski ikonopis na području obnovljenje Pećke patrijaršije 1557-1690" biće otvorena 10. oktobra u Muzeju Srpske pravoslavne crkve. Izložbu će otvoriti patrijarh srpski Irinej i ministar kulture i informisanja Vladan Vukosvaljević u prisustvu članova Svetog arhijerejskog sinoda.

Do obnove Pećke patrijaršije kao samostalne crkvene organizacije na Balkanu došlo je, kako podseća Muzej SPC, jedan vek nakon propasti srpske despotovine i konačnog prisjedinjenja nekadašnjih srpskih zemalja u okvire Otomanske imperije.

Mehmed-paša Sokolović i njegov rođak patrijarh Makarije Sokolović imali su ključnu ulogu u obnovi samostalnosti Pećke patrijaršije.

Obnova Pećke patrijaršije 1557. godine označila je preobražaj duhovnog života Srba unutar njenih granica.

Pod pokroviteljstvom Patrijaršije otpočinju graditeljski, slikarski i zanatski poduhvati radi obnove bogoslužbene delatnosti i unutrašnjeg poretka.

Važno mesto u oživljavanju crkvenog života imale su ikone, koje se izrađuju za crkve i manastire širom granica pod njenom jurisdikcijom.

Do danas je sa područja obnovljene Pećke patrijaršije sačuvano oko 450 ikona označenih srpskoslovenskim natpisima. Na ikonama je najviše predstava Bogorodice i Hrista i njima posvećenih tema, što je u vezi sa ikonostasnom i bogoslužbenom namenom ove vrste ostvarenja.

Sačuvane oltarske pregrade i njihovi delovi imaju osoben tematski i programski razvoj, a institucija ktitorstva nad ikonama prožela je sve slojeve društva.

Srpski ikonopis između 1557. i 1690. godine odlikuje značajna programska i stilska samostalnost u odnosu na ostatak postvizantijskog ikonopisa. Njegova osobenost su predstave svetih Srba.

Portreti rodonačelnika dinastije Nemanjića, Svetog Simeona, a posebno Svetog Save kao prvog srpskog arhiepiskopa, u 16. i 17. veku su između i ostalog podsećanje na tri i po veka dugu nezavisnost Pećke patrijaršije.

Na ikonama su pored njih predstavljani i Sveti Stefan Dečanski, car Uroš, knez Lazar i Sveti Brankovići: mitropolit Maksim, despotica Angelina i despoti Jovan i Stefan.

Jedan broj majstora ostavio je pomen svog imena na ikonama.

U glavnu liniju razvoja se na osnovu visokih vrednosti stila mogu opredeliti zografi Longin, Georgije Mitrofanović, Jovan, Andreja Raičević i Radul.

U njoj se uočavaju posredna i neposredna povezanost umetničkih ličnosti u pogledu prenošenja slikarskih obrazaca i uticaja starijih autora na mlađe.

Najbolju boču liniju razvoja čine anonimni dečanski majstori, pop Strahinja iz Budimlja, zograf Mitrofan, kir Georgije i zograf Kozma i anonimni slikari iz Pećke patrijaršije u službi patrijarha Pajsija.

Nakon Velike Seobe 1690. godine se tokovi stvaralaštva izmeštaju van matičnih granica Patrijaršije, severno od Save i Dunava u Habzburšku monarhiju.

Uprkos tome što se srpski ikonopis od obnove čvrsto držao nasleđa vizantijske i srpske slikarske tradicije, sredinom 18. veka dolazi do snažnog prodora novih stremljenja, posredno nadahnutih umetnošću Zapada.

Tanjug
Foto: Arhiva Happy TV
Posetioci Muzeja Srpske pravoslavne crkve do polovine decembra imaće priliku da vide preko sto izloženih ikona najznačajnijih ikonopisaca iz vremena obnovljene Pećke patrijaršije.

Ikone su deo zbirke Muzeja SPC i najznačajnijih manastirskih riznica Srpske pravoslavne crkve.

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter