Odrasli bi trebalo da spavaju sedam do devet sati dnevno, dok je deci potrebno osam do 14 sati, u zavisnosti od uzrasta.
Zdravi načini za suočavanje sa stresom uključuju meditaciju, slušanje muzike ili vođenje dnevnika.
Fizička aktivnost je još jedna strategija upravljanja stresom i može smanjiti rizik od nekih hroničnih bolesti koje mogu oslabiti vaš imuni sistem.
Čak i ako se zdravo hranite, dovoljno se odmarate, pijete dovoljno tečnosti i kontrolišete stres, i dalje možete dobiti grip. Ako je tako, vaša bolest možda neće trajati toliko dugo i možda se nećete osećati tako loše.
Mitovi i činjenice o hranljivim materijama za jačanje imuniteta
Činjenica: Pileća supa može vam pomoći da se osećate bolje.
Prema Nacionalnom institutu za zdravlje, pileća supa ima mnoge lekovite prednosti. Vaš omiljeni recept verovatno ima svojstva koja se bore protiv upale, podstiču hidrataciju i promovišu protok sluzi. Pijte puno tečnosti, poput vode, supe ili sportskih pića sa elektrolitima.
Mit: Vitamin C može sprečiti bolest.
Kada se uzima pre pojave simptoma prehlade, vitamin C može skratiti trajanje, ali ne sprečava da se razbolite.
Mit: Mlečni proizvodi povećavaju proizvodnju sluzi.
Možda ste čuli da mleko i drugi mlečni proizvodi pogoršavaju zatvor tokom bolesti. Istraživanja nisu dokazala da je to istina.
Izaberite hranljive sastojke za jačanje imuniteta
Ovi hranljivi sastojci igraju izuzetno važnu ulogu u imunološkom zdravlju:
Beta karoten
Beta karoten se nalazi u biljnoj hrani, kao što su slatki krompir, spanać, šargarepa, mango, brokoli i paradajz.
Vitamin C
Namirnice bogate vitaminom C uključuju citrusno voće, bobičasto voće, dinje, paradajz, paprike i brokoli.
Vitamin D
Vitamin D se nalazi u masnoj ribi i jajima. Mleko i 100 odsto sokovi obogaćeni vitaminom D su takođe dobri izvori.
Cink
Cink se bolje apsorbuje iz hrane kao što su govedina i morski plodovi, ali se takođe nalazi u biljnim izvorima, uključujući pšenične klice, pasulj, orahe i tofu.
Probiotici
Probiotici su dobre bakterije koje promovišu zdravlje. Naći ćete ih u kultivisanim mlečnim proizvodima, poput jogurta, iu fermentisanoj hrani, poput kefira.
Belančevina
Proteini (belančevine) potiču iz životinjskih i biljnih izvora, uključujući mleko, jogurt, jaja, govedinu, piletinu, morske plodove, orašaste plodove, semenke, pasulj i sočivo.