Kreditni rejting države odražava procenu njene sposobnosti da ispunjava svoje finansijske obaveze, odnosno da otplaćuje svoje dugove. Viši kreditni rejting predstavlja veću sposobnost države da vraća svoje dugove i manji rizik za investitore. Srbija je u poslednjih deset godina povećala kreditni rejting za tri nivoa i trenutno je na jednom nivou ispod investicionog rejtinga. Prema procenama relevantnih agencije, izgledi da se pređe na investicioni kreditni rejting povećeni su sa stabilnih na pozitivne.
Sa povećanjem kreditnog nivoa se poboljšava ugled kod investitora i privlače se strane investicije, jeftinije je zaduživanje, veća zaposlenost, a posledično i viši životni standard građana.
Trenutno Srbija ima ocenu BB+, što znači da postoji sposobnost izvršenja finansijskih obaveza države, ali prisutan je rizik promene poslovne klime i ekonomskih uslova, kao i znatan kreditni rizik.
Primera radi, Nemačka ima AAA, i to je najviši nivo.
Italija zadovoljava sa rejtingom BBB, dok, na primer, Bosna i Hercegovina ima B+, što je neinvesticioni rejting.
Šta je investicioni, a šta spekulativni rejting
Navodeći da kreditni rejting može da se radi i za preduzeća, konsultant za strana ulaganja Mahmud Bušatlija objašnjava da je kreditni rejting države procena načina na koji se upravlja javnim finansijama.
„Kod nas se kreditni rejting smatra za neki podatak vrlo važan za investiranje, međutim to nije. To je jedan od eventualnih mogućih nekih merila kada razmišljate o tome da uđete poslovno u neku zemlju“, rekao je on za Euronews Srbija i naveo da ne zna odakle sad očekivanja da Srbija može da pređe u kategoriju A.
On je precizirao da u kreditnom rejtingu postoje tri kategorije, a jedna od njih je C što znači da zemlja koja ima taj rejting nema mogućnosti da otplaćuje svoje kredite i nema dobar način finansiranja.
Prema njegovim rečima, rejting B nije investicioni nego spekulativni.
„To znači da vi praktično ne možete svoje obaveze prema kreditorima da servisirate bez novih kredita. I mi smo tu negde po sredini te kategorije“, rekao je Bušatlija.
Na pitanje čime je Srbija zaslužili taj mali rast sa B na BB pa onda na BB plus, Bušatlija je naveo da je to zasluženo malo većom ekonomskom aktivnošću, ali merenom samo u kreditnim relacijama.
„Dakle, mi sve više i više uzimamo kredite, ali oni ne završavaju u investicijama. Samo jednim delom završavaju u investicijama, ali većinom se vraćaju prethodni krediti iz novih kredita. I mi, zahvaljujući takvom stavu, teško možemo ući u A kategoriju koja je čisto investiciona. U A kategoriji, ako uzmete kredit, on mora da bude plasiran i plasiran je u neki posao koji će doneti pare. Dakle, imaće profit i iz iz tog profita će se vratiti taj kredit. Kod nas to nije slučaj. To nije slučaj ni u Italiji. Iako je ona daleko bolja, po kategorizaciji je za čitav nivo iznad nas“, rekao je Bušatlija.