Ključnu ulogu imala je i u mirovnim pregovorima u Rambujeu o Kosovu i Metohiji 1999. godine. Tada je praktično presekla pregovore, obećavši Albancima referendum za tri godine, a Srbima čuveni Aneks B, za koji su i strani političari govorili da je predviđao okupatorski status za Jugoslaviju. Nedugo zatim, usledilo je bombardovanje.

Pitali su je šest godina kasnije da li bi 1999. postupila drugačije, ali je rekla da bi „zauzela mnogo tvrđi stav prema Miloševiću“, te da je“ponosna na mnoge svoje poteze“.

Bila je i ostala najveći zagovornik nezavisnosti Kosova, što joj nisu zaboravili – pre dve godine je dobila i bistu u Prištini. Da je ostala prijatelj Kosova pokazala je krajem prošle godine u decembru na saslušanju pred Spoljnopolitičkim Predstavničkim domom kongresa.

Ne možemo da joj zaboravimo ni što je 2012. godine u Pragu, na promociji svoje autobiografije, “Praško proleće – lična priča o sećanju i ratu 1937-1948.” uzviknula „Odvratni Srbi“. Nije mogla da se suzdrži nakon što joj je, kako su preneli mediji, grupa prosrpski orijentisanih Čeha pokazala fotografiju žrtava NATO bombardovanja 1999.

Ipak, mesec dana kasnije je na promociji u Hagu Srbe nazvala „izvanrednim narodom, sa značajnom istorijom“.

U novembru 2021. godine izabrana je za predsednicu Odbora za odbranu SAD, savetodavnog tela Pentagona.